Povjerenica Europske komisije za financije Mairead McGuinness najavila je da će Europska komisija u srpnju predstaviti novi paket zakonodavnih prijedloga protiv pranja novca čiji će sastavni dio biti i apsolutna zabrana plaćanja gotovim novcem. Zabrana će biti postavljena na 10 tisuća eura, odnosno 75 tisuća kuna, s tim što će državama članicama biti dana mogućnost da uvedu i manji iznos, piše Večernji.
Ograničenja u plaćanju gotovim novcem već neko vrijeme postoje u 18 država članica EU, pa tako Grci gotovinom mogu platiti do 500 eura, Francuzi 1000 eura, a Poljaci 15 tisuća eura. Njemačka i Austrija najveći su protivnici zabrana plaćanjem gotovim novcem i u tim se zemljama na slobodu plaćanja gotovinom gleda gotovo kao na ustavnom zagarantirano pravo građana. U Austriji je bilo prijedloga da se plaćanje gotovim novcem zaštiti Ustavom.
Novost za građane
Po novome, zabrana plaćanja gotovinom odnosila bi se i na tvrtke i na građane. Hrvatske tvrtke i fizičke osobe koje obavljaju neku poslovnu aktivnost također imaju zabranu plaćanja gotovim novcem za vrijednosti veće od 75.000 kuna od siječnja 2018. godine, tako da nova pravila neće biti nikakva novost za poduzetnike. Ako su obveznici fiskalizacije, tvrtke ne smiju plaćati gotovinom nijedan račun iznad 5000 kuna. Stvari će se, međutim, mijenjati kod građana i njihovih međusobnih transakcija.
Ovotjedna izjava povjerenice za financije potaknula je nove rasprave u Austriji i Njemačkoj, gdje se na ograničavanja u plaćanju gotovim novcem gleda kao na ograničenje osobnih sloboda. Prema podacima Europske središnje banke, 82 posto svih izdanih računa u Austriji i Njemačkoj plati se gotovim novcem, a jedino Hrvatska ima isti udio gotovinskih plaćanja.
Austrijski ministar financija Blumel odmah je kazao da ta zemlja neće prihvatiti prijedlog koji vodi puzajućem ukidanju gotovine, pozvao se na emotivni odnos stanovništva prema novčanicama, koji se očito nije bitnije promijenio ni zbog pandemije. – Govorimo o gornjoj granici od 10 tisuća eura. Prilično je teško nositi toliko novca po džepovima – kazala je McGuinness u intervjuu njemačkom Suddeutsche Zeitungu.
Komisija namjerava osnovati krovnu agenciju EU protiv pranja novca i financiranja terorizma, koja će imati brojne ovlasti i izravno će nadzirati kako banke provode politike sprečavanja pranja novca. Poznato je da banke moraju ispitati podrijetlo novca za sve transakcije veće od 105 tisuća kuna, a kod novih klijenata podrijetlo bi se trebalo ispitivati i za sve transakcije veće od tisuću eura.
Banke očito nekima gledaju kroz prste pa je najveća hrvatska banka, Zagrebačka banka, nedavno kažnjena s 33 milijuna kuna zbog niza prekršaja u kojima je propustila prijaviti velik broj transakcija jednog talijanskog državljanina. Jedna od ključnih preventivnih radnji svake banke trebala bi biti dubinska analiza svake stranke prilikom uspostave poslovnog odnosa, ali i analiza svake povremene transakcije koja prelazi iznos od 105.000 kuna ili predstavlja prijenos novčanih sredstava u vrijednosti većoj od 1000 eura. I dok europske institucije ograničenja u korištenju gotovog novca pravdaju borbom protiv pranja novca i terorizma, protivnici zabrane pozivaju se na osobne slobode građana i naviku koja postoji u pojedinim zemljama.
Što će zabrana plaćanja gotovim novcem i za privatne transakcije značiti za Hrvatsku? Po tome, stanovi se više ne bi smjeli plaćati ‘u kešu’, nego bi oni koji imaju gotovinu taj novac morali prvo položiti u banku i sa svog računa platiti na račun prodavatelja.
Prema izjavama agenata, jedan od pet kupljenih stanova kupuje se gotovinom. Po novome, osobe koje gotovim novcem kupuju nekretnine prve će morati odgovarati na pitanja bankara, a moguće i ureda za sprečavanje pranja novca, o podrijetlu novca i dokazivati kako su do njega došli. Slično će biti i s kupnjom polovnih automobila, ali i ostalih vrijednosti čija se prodaja dogovara u četiri oka!
Gotovinu istiskuju kartice
Vlada se, inače, u nacionalnom Planu oporavka pohvalila da se Hrvatska nalazi među top deset najmanje rizičnih zemalja za pranje novca i financiranje terorizma. Daljnje sprečavanje pranja novca predstavljeno je kao jedna od reformskih mjera.
I bez novih direktiva gotovinu su u mnogim zemljama već istisnule kartice, a posebno u skandinavskim. Jedno istraživanje Europske središnje banke pokazalo je da stanovnici Finske pet puta češće plaćaju karticama od Nijemaca, a šest puta više od Talijana.
Papirnati je novac ušao u upotrebu u 17. stoljeću, a u Europi ga je 1661. godine prva tiskala Švedska, koja bi mogla biti prva europska država koja će šuškavu novčanicu pospremiti u muzej i uvesti obavezno plaćanje elektroničkim novcem.
(vecernji.hr)
