Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva uz nadležna tijela u provedbi Zakona o biljnom zdravstvu izradilo je krizne planove za prioritetne štetne organizme. Prioritetni štetni organizmi su karantenski štetni organizmi koje je Europska komisija okarakterizirala kao najopasnije štetne organizme. U pravilu prioritetni štetni organizmi nisu prisutni na području Unije ili ako su prisutni, prisutni su na ograničenom dijelu i pod strogim su nadzorom.

Njihova pojava na nekom državnom području može dovesti do najozbiljnijih gospodarskih, okolišnih i socijalnih posljedica. Za svaki štetni organizam koji je uvršten na popis prioritetnih štetnih organizama u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2019/1702 od 1. kolovoza 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća (za sada njih 20) moraju se provoditi godišnji nadzori, provoditi simulacijske vježbe, izraditi krizni planovi, a u slučaju potvrđene prisutnosti izraditi akcijski planovi.

Ove sve aktivnosti propisane su kako bi se na području Unije provodile koordinirane i usklađene aktivnosti pripravnosti za brzu i učinkovitu reakciju nadležnih tijela radi zaštite poljoprivrede, okoliša i gospodarstva od najopasnijih karantenskih štetnih organizma. Budući da su hitne situacije nepredvidive odnosno kako bi svi postupci bili ispravni i korisni kada za to dođe vrijeme i kako

bi se moglo što bolje odgovoriti na novonastale situacije kako bi se spriječile ekološke i gospodarske štete u usjevima i nasadima ovi planovi su podložni promjenama.

I posljednje, a ne manje važno ključna uloga je i pojedinca, građanina, koji bi trebali prijaviti svaku sumnju na prisutnost karantenskog štetnog organizma na svom bilju kako bi se ispoštovala pravila iz kriznih planova, odnosno brza i učinkovita reakcija. Detaljnije o planovima možete pronaći na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

(poljoprivreda.gov.hr, foto: ilustracija, Freepik)