S Tomislavom Tolušićem, ministrom regionalnog razvoja i fondova EU, ali i novom nadom HDZ-a razgovarali smo o fondovima EU i stanju u HDZ-u.

Iznenađuje li vas visok odaziv članova HDZ-a na izborima za predsjednika stranke, Karamarko je, naime, osvojio više od 90.000 glasova. I kako će taj rezultat utjecati na odnose u Vladi?

Iznenađujuće je velika izlaznost, očekivao sam oko 50.000 glasova. To samo pokazuje koliko je kriva medijska slika onoga što Karamarko predstavlja među članstvom. Karamarko je dobio punu potporu članova stranke, čime se definitivno učvršćuje njegov položaj. Očito članstvo smatra da Karamarko dobro vodi stranku u danom trenutku i po meni je to dobro za stabilnost stranke.

Karamarko je za novi mandat u HDZ-u najavio da želi pomlađenu stranku. Vi ste ministar od 37 godina, hoćete li se kandidirati za Predsjedništvo HDZ-a?

Kandidirat ću se za Predsjedništvo stranke, no to trebaju izglasati delegati na saboru HDZ-a.

Očekujete li kandidature i drugih ministara za Predsjedništvo i potpredsjedničke funkcije?

Nisam s kolegama o tome razgovarao, ali vjerujem da će se kandidirati. Bilo bi idealno postići dobar omjer mladih ljudi u vrhu stranke i onih starijih, iskusnih.

Iskočili ste kao jedan od popularnijih ministara u ovoj Vladi.

Mislim da je to zato što moj tim i ja već osam godina u praksi radimo priču oko fondova EU, znamo sve probleme i mane tog sustava. Nisam teoretičar, nego praktičar. Želim da se stvari rješavaju. Vrata Ministarstva otvorena su svim županima, gradonačelnicima, načelnicima, dok u prošle četiri godine župani ovdje nisu bili dobrodošli. Kao ni razvojne agencije, općine, gradovi ili privatni konzultanti. Ministarstvo nije otok, odnosno samo kao jedinka ne može napraviti ništa.

Već ste najavljivali da se moraju mijenjati operativni programi kako bi se povukao novac iz fondova EU, što je to prošla Vlada zabrljala ili krivo napravila da se sad ti programi moraju mijenjati?

Neću reći da je zabrljala, u trenutku usvajanja tih programa vjerojatno su napravili što su smatrali da je najbolje. Ja smatram da je to moglo biti kvalitetnije. Operativni programi rađeni su bez baze projekata, bez komunikacije s terenom. Ispregovarano je ono što je 10-ak ljudi u Ministarstvu smatralo da je dobro za državu. Ne mislim da je to generalno loše, ali ako na terenu imate 200 građevinskih dozvola za osnovne i srednje škole, a osnovnih i srednjih škola nema u operativnim programima, onda je netko promašio. Vjerojatno ne u lošoj namjeri.

Dakle, nije se vodilo računa o onom što je realno izvedivo i za što postoji potreba?

Planiralo se nešto što jako lijepo izgleda na papiru pa sad imamo projekte koji su na papiru super, ali nemaju građevinsku dozvolu, nemaju riješene imovinskopravne odnose… E, to mijenjamo, uspostavljena je baza projekata koju je prošla vlast debelo platila – nekoliko milijuna kuna – a uopće je nije koristila. Ne znam kako smo išta ispregovarali bez baze projekata. Mi ćemo u EK ići na razgovore s bazom od 1800 projekata, dakle tu su isključivo projekti s građevinskim dozvolama. Ne naše želje i pozdravi. To su projekti vrijedni više od tri milijarde eura, dobar dio tih projekata sad se ne može financirati kroz ove operativne programe.

Uspjet ćete ispregovarati da se ti projekti mogu raditi iako nisu u operativnom programu?

Ne znam hoćemo li uspjeti, ali dat ćemo sve od sebe da to napravimo. Imat ćemo konkretne argumente pred Komisijom. Izvolite, tu je 200 građevinskih dozvola za škole, ne možete reći da nema potrebe za školama. A prije se pregovaralo tako da, kad je Komisija rekla da se nešto ne može, to se isti čas tako prihvatilo.

Uzor će vam u tim pregovorima biti Velika Britanija koja često mijenja svoje operativne programe, tako ste najavili?

Da, Velika Britanija mijenja ih svaka tri mjeseca. U EK ne sjede ljudi koji su protiv Hrvatske, njima je cilj da mi što više novca povučemo jer su tako i oni uspješniji. Na razini EU 10,7 milijardi eura relativno je mali novac, a toliko imamo na raspolaganju do 2023. s obzirom na pravilo da zadnju godinu kad raspišeš natječaje imaš još tri godine da ih potrošiš. I njima je u interesu da mi što više potrošimo tog novca, no nije bilo prave komunikacije s EK. Bilo je na razini načelnika sektora, možda pomoćnika ministra. Ali smatram da u Bruxelles redovno moraju ići ministri, da moramo komunicirati, lobirati i boriti se za svoju državu.

Smatrate da je bivši ministar Grčić u tome podbacio?

Da, i Grčić i svi ostali. Barem prema onome što mi danas komuniciramo s EK i dobivamo povratne informacije kako je to bilo prije.

Oni se sada čude što vi osobno, kao ministar, dolazite u Bruxelles?

Čude se, da. Jer postoje razine, razina povjerenice je razina ministra. Međutim, ministar se može sastajati i s osobama na nižim razinama ako smatra da je potrebno. I u ovom ministarstvu ključne osobe nisu ministar, zamjenica i pomoćnici, nego načelnici sektora koji operativno rade posao. Tako su i tamo generalni direktor u Komisiji ili njegovi pomoćnici ljudi s kojima mi moramo to operativno dogovoriti. Tu funkcija ministra, na načelnoj razini, znači puno. Ministri jednom mjesečno moraju biti u Bruxellesu!

Stalno slušamo da se spašava novac iz fondova iz prethodnih razdoblja, zašto stalno nešto spašavamo?

Iz razdoblja 2007.-2013. na raspolaganju smo imali 1,290 milijardi eura. U 9 godina i 2 mjeseca, dosad, od tog se iznosa potrošilo 738 milijuna i sad bih ja u 10 mjeseci trebao potrošiti još 500 milijuna eura. I naravno da se stvar spašava.

Inače, od 10,7 milijardi eura, koje također loše trošimo, dosad smo povukli 300 milijuna eura. Dakle, manje od tri posto ukupne alokacije u dvije godine, a do 2020. trebamo potrošiti 10,7 milijardi, odnosno godišnje nešto više od milijarde eura, a u dvije smo potrošili 300 milijuna. Sad se patimo s 2007.-2013., nismo posvećeni 2014.-2020., dakle u ovoj godini je neizvedivo nadomjestiti manjak potrošnje iz prethodne dvije godine.

Zašto smo beskrajno zakomplicirali proceduru aplikacija projekata za fondove EU?

Evo jedan primjer, potrebno je bilo čak 27 kilograma dokumentacije za projekte iz kulturne baštine. To nije normalno. To poštom ne možete poslati jer prima paket do 20 kilograma.

Koliko će nakon pojednostavljivanja težiti dokumentacija?

Jedno sedam (smijeh). Namjera je da to sve bude digitalizirano i da cijela prijava stane u jedan fascikl.

(www.vecernji.hr)