Zašto je maratonski sastanak sinoć u Banskim dvorima završio bez izbora novog voditelja Ekspertne radne skupine? Što se događa s reformom obrazovanja?

U emisiji urednika i voditelja Mislava Togonala, na ta i mnoga druga odgovor su pokušali dati Radovan Fuchs, bivši ministar znanosti, obrazovanja i športa, Maro Alavanja, savjetnik ministrice obrazovanja, Neven Budak s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Ivica Puljak s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Vesna Bedeković, predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu te Marija Selak s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Alavanja je rekao kako na jučerašnjem sastanku nije bilo sukoba. Raspravljalo se o članovima Ekspertne radne skupine, voditelju te skupine te o prijedlogu Zakona o odgoju i obrazovanju. Dogovor nije postignut samo o voditelju Ekspertne skupine, ustvrdio je Alavanja. Za Glunčića je rekao da je to osoba koja se otvoreno protivi. On je protiv metodologije koju su pohvalili međunarodni recenzenti, Europska komisija, dodao je.

Na pitanje voditelja, Alavanja je prvo rekao kako su uvažene sve primjedbe koje je uputila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, pa se ispravio i rekao da je Ministarstvo u kontaktu s HAZU te da će sve biti dorađeno. Odbacio je špekulacije da ministrica namjerno blokira proces izbora voditelja Ekspertne skupine kako bi sama zauzela tu poziciju. Uvjeren je da neće doći do raspada vladajuće koalicije na ovom pitanju, jer će do kraja tjedna doći do dogovora. Na pitanje tko će popustiti – Plenković ili HNS – odgovara: To će se vidjeti.
Rekao je i kako se prvi put u povijesti dogodilo to da je resor obrazovanja dan potpuno stručnom i nestranačkom timu.

Vesna Bedeković, koja je kao predsjednica Odbora za obrazovanje sudjelovala na jučerašnjoj sjednici, kaže kako nije imala dojam da je bilo ikakvog sukoba ili svađa. Nije dobro da se o bilo kojem pitanju dižu tenzije u javnosti. U javnom životu postoji ono što se zove pluralizam mišljenja i kroz kvalitetnu i argumentiranu raspravu može se doći do konsenzusa i rješenja koji će svima biti prihvatljivo, izjavila je Bedeković. Prema njenom mišljenju, premijer Plenković je osoba koja je spremna na razgovor i sučeljavanje te prema tome ne bi trebalo biti ključnih problema koji bi bili toliko veliki da bi uzdrmali koaliciju.

Ovo o čemu razgovaramo je reforma hrvatskog nacionalnog obrazovnog sustava. To nije reforma ni moja, niti vaša, niti bilo čija i nitko od nas nema pravo ni privilegiju reći: reforma sam ja, istaknula je Bedeković.

Cijela reforma je klinički mrtva. Ovo je jedini primjer u svijetu i nešto neviđeno u Hrvatskoj – premijer koji ne vjeruje ministrici, ministrica koja ne vjeruje svom tajniku, a tajnik ima povjerenje premijera. Kao što je HDZ zadnjih 27 godina koristio domoljublje, tako sad HNS koristi obrazovanje. Njima nije stalo do obrazovanja, kao što HDZ-u nije stalo do domoljublja, ustvrdio je Puljak. Iznio je svoje, već poznate optužbe za netransparentnost pri izboru članova Ekspertne skupine. Za njihove prethodnike rekao je da su stručni ljudi sa znanjem i entuzijazmom.
Bedeković je odgovorila na Puljkove prozivke za netransparentnost rekavši kako je bivši voditelj Ekspertne skupine Boris Jokić bio imenovan natječajem na kojem je bio jedini kandidat. Budak je rekao kako je Jokić prije nego se prijavio radio tri godine na kurikularnoj reformi te da ju je on osmislio i kako je najkompetentnija osoba u ovoj zemlji.

Marija Selak je rekla kako je obrazovanje prvorazredno političko pitanje. Politika je demokracija i onaj tko dolazi na čelo obrazovne ili bilo kakve druge reforme treba proći politički proces gdje će dobiti legitimitet od strane naroda za ono što će činiti. Nestranačke osobe kao što je ministrica Divjak zaobilaze cijeli sustav, i dalje su odgovorni stranci koja ih je imenovala, a ta odgovornost se manifestira tako da se ta osoba kasnije priklanja stranci, mišljenja je Selak. Kao primjer spomenula je Glavaševića i Matića.

Resor obrazovanja nazvala je maternicom društva te navela kako je upravo njega HDZ dao stranci koja nema nikakav politički legitimitet. Uvjerena je da je koalicija čvrsta kao stijena. Premijeru zamjera što je preuzeo vodeću poziciju u Stručnom povjerenstvu rekavši da je to pomalo apsolutistički.

Komentirala je i stalno pozivanje na mišljenje Europske komisije ili kako kaže apostrofiranje na neke vanjske utjecaje kao presudne, i nepristrane autoritete. Ne postoje nepristrani čimbenici koji govore o našem obrazovanju. Jean Claude Juncker sigurno nije čitao hrvatske obrazovne dokumente niti je pratio situaciju u Hrvatskoj. Određeni ljudi koji su uključeni u ove procese imaju svoje mišljenje, rade za Europsku komisiju i nju servisiraju informacijama i onda se to nama servira kao mišljenje nepristranih stručnjaka. Možemo razgovarati o njihovim stavovima ali nemojte nas ucjenjivati s nekim svjetskim autoritetima, istaknula je Selak.

Kao konkretan problem u kurikularnoj reformi navela je to što je književnost kao znanost ponižena. Ljudima je obećano da će ulaziti u školu laki kao perce, a izlaziti pametni kao Aristotel – to su floskule i zavaravanje roditelja.

Bivši ministar Fuchs je izrazio uvjerenje da se ni jedna reforma ne može provesti bez političke potpore, pa tako ni obrazovna. Ne može se cjelokupni obrazovni sustav reformirati preko noći, nema tog čarobnog štapića. Istaknuo je kako je trebalo cijeli proces nastaviti na temelju Nacionalnog okvirnog kurikuluma koji je donesen u njegovu mandatu. Strategija koji je okvirni dokument za provedbu kurikularne reforme, a u čijoj je izradi sudjelovao Neven Budak, nazvao je Andersenovom bajkom.

Fuchs je pozvao članove Stručnog povjerenstva da prvo naprave plan satnice po pojedinim razredima i predmetima jer se stječe dojam da se u postojeću satnicu uvodi sve više sadržaja.
(www.icv.hr, hrvatska-danas.com)