Tomislav Tolušić, bivši virovitičko-podravski župan, dužnost ministra poljoprivrede preuzeo je u listopadu 2016. godine. Što je napravio u prvih godinu dana mandata, koje su promjene uvedene nakon njegova dolaska i kako danas gleda na stanje u poljoprivredi, pitali smo aktualnog ministra.

Analizirajući Vaš dosadašnji rad, sigurno je da ste napokon započeli s uvođenjem reda nakon kaosa koji je ostavljen u sektoru poljoprivrede. Kakvo ste stanje zatekli i što ste učinili po pitanju dugogodišnjih problema u poljoprivredi?

– Lista problema koje sam zatekao bila je pozamašna. Državno odvjetništvo izbačeno je 2013. godine iz Zakona o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem, a odluku tko će u zakup dobiti državne hektare, i to na 50 godina, donosio je uski krug ljudi. Dopušten je upis hektara u ARKOD sustav radi stjecanja prava na izravna plaćanja bez suglasnosti vlasnika, pa su neki domišljati godinama prisvajali ta sredstva iako upisane hektare uopće nisu obrađivali. Ostavljeno je previše rupa u Programa ruralnog razvoja koje su poticale zloporabe, uz izdašan iznos od pet milijuna eura po projektu, iako je većina članica EU u prosjeku davala oko 300 tisuća eura. Potpora je pojedincima iznosila do 90 posto vrijednosti investicije, što je otvaralo prostor raznim špekulantima.

Isto tako, poljoprivrednici nisu znali kada će dobiti poticaje niti za koja prava su im novci isplaćeni pa nisu mogli planirati ni sjetvu ni ostale obveze. Bili su primorani uzimati kredite, što je mnoge gurnulo u probleme, ovrhe, ali i likvidaciju… Godinu dana ipak je prekratko razdoblje da bi se dogodio radikalan zaokret na bolje, no volje i vremena ne manjka ni meni ni mojim suradnicima. Naš cilj je hrvatsku poljoprivredu učiniti dugoročno održivom, konkurentnom za utakmicu na zajedničkom europskom tržištu, te da postane mnogima, pogotovo onima iz mlađe generacije, prvi izbor. Pomaka na bolje definitivno već ima.

Na koje točno pomake mislite?

– Stanje u hrvatskom agraru danas je ipak bolje nego prije dvije-tri godine. Postoji niz argumenata za tu tvrdnju, no još uvijek ukupna situacija nije blizu onoga što naša poljoprivreda treba i može i što ja sa svojim timom namjeravam postići do kraja mandata. Mijenjamo loša zakonska rješenja i donosimo nove zakone kojih prije nije bilo, poput zakona o OPG-u i zabrani nepoštenih trgovačkih praksi. U iduća dva mjeseca bit će usvojen komplet temeljnih zakona koji će, uvjeren sam, zaustaviti negativne trendove i donijeti pozitivan zaokret u poljoprivredno-prehrambenom lancu Republike Hrvatske. Nadalje, u Zakon o javnoj nabavi ugrađeni su kratki lanci opskrbe, zahvaljujući čemu je otvorena opcija za lakšu kupnju lokalnih proizvoda, posebno korisnika koji se financiraju iz državnog proračuna. To se primarno odnosi na bolnice, vojarne, domove umirovljenika, školske i studentske kuhinje. Pojačali smo i nadzor tržišta provođenjem kontrola zdravstvene ispravnosti i kvalitete hrane, ali i isplate poticaja. Podsjetit ću, bez poticaja su ostali mnogi koji su zlorabili sustav kroz zakup pašnjaka i ekološki uzgoj, a riječ je o desecima milijuna kuna. Uveli smo jednostavnije procedure i kraće rokove kod isplate potpora EU fondova. Prvi put u povijesti izravnih plaćanja isplatili smo avans poljoprivrednim gospodarstvima uplaćen već u studenom, i to 14 posto više novca nego za 2016. godinu, a poljoprivrednici su prvi put na kućne adrese dobili informaciju koliko im je poticaja plaćeno i za što.

Čemu se mogu nadati hrvatski poljoprivrednici u budućnosti? Je li stiglo vrijeme za sve one koji žele pošteno živjeti od svoga posla na selu?

– Kao župan u dva mandata, ali i kao predsjednik Hrvatske zajednice županija susretao sam se diljem Hrvatske s brojnim nelogičnostima i preprekama vezanim uz poljoprivredu. Nakon što mi je premijer Andrej Plenković povjerio mandat ministra poljoprivrede, čvrsto sam odlučio sa svojim timom učiniti sve da hrvatska poljoprivreda što prije zakorači u razvoj koji će joj jamčiti kvalitetnu budućnost, stabilnu i konkurentnu proizvodnju. Odmah na početku razgovarao sam s predstavnicima svih sektora, želio sam izravno čuti njihove ocjene stanja, moguće inicijative za rješavanje problema…

Izmjenama više zakona kreiramo okvir koji jamči kvalitetne temelje za daljnji razvoj. S HBOR-om su dogovoreni povoljni uvjeti kreditiranja uz kamate od 1,7 do 1,9 posto. Cilj nam je spustiti ih ispod jedan posto, vrlo brzo. Skraćene su i procedure za natječaje iz ruralnog programa, gotovo milijardu kuna isplaćeno je unatrag nekoliko mjeseci, a ugovorima su pokrivene investicije vrijednosti veće od sedam milijardi kuna. Ja sam optimist po naravi i vjerujte mi neće proći puno vremena do trenutka kada ćemo svjedočiti uspješnom razvoju hrvatske poljoprivrede. I danas postoje brojna, vrlo uspješna gospodarstva, no nakon što iskoristimo iznos iz ruralnog fonda, a podsjetit ću da se radi o gotovo 18 milijardi kuna, bit će ih još više. Držite me za riječ, bit ćemo uspješni, hrvatski agrar ima budućnost. (www.icv.hr)