Odbor za obitelj, mlade i sport održao je u četvrtak tematsku sjednicu posvećenu djelovanju savjeta mladih koji se sukladno Zakonu o savjetima mladih osnivaju kao savjetodavna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLS), na županijskoj, gradskoj i općinskoj razini. Glavna im je svrha uključivanje mladih u odlučivanje o javnim poslovima i politikama od važnosti za mlade u lokalnim sredinama, njihovo aktivno sudjelovanje u javnom životu, informiranje i savjetovanje mladih.

Na sjednici su, osim zastupnika u Hrvatskome saboru, od kojih su brojni također i čelnici tijela lokalne samouprave, sudjelovali i: državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter i predstavnici savjeta mladih iz raznih dijelova Hrvatske.

U ime Virovitičko-podravske županije, na sjednici su nazočili, saborska zastupnica Vesna Bedeković, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i demografiju Martina Bunić, te predsjednik Savjeta mladih VPŽ Željko Romić.

Otvarajući sjednicu predsjednica Odbora Vesna Vučemilović kazala je kako Odbor za obitelj, mlade i sport ima priliku svake godine raspravljati o Izvješću Ureda za demografiju, mlade i sport, te kako se uočava da rad savjeta mladih nije dovoljno prepoznat niti od čelnika jedinica lokalne samouprave, niti od mladih.

– Velik utjecaj na mlade ima i šira medijska slika o političkom djelovanju kao nečem negativnom – smatra Vučemilović, a odgovornost za to leži na svima koji sudjeluju u političkom životu.
Treba pokazati da se može raditi drugačije, na dobrobit društva – kazala je predsjednica Odbora.

Državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić u svojem je uvodnom obraćanju naglasila važnost ove teme kako za nositelje vlasti u jedinicama lokalne samouprave, tako i za mlade.

– Potrebno je vidjeti kroz razmjenu dobrih praksi i bolje informiranje, kako poboljšati kvalitetu života mladih u jedinicama lokalne samouprave te ih motivirati – smatra Josić.

Istaknula je kako su statistike o osnovanim i aktivnim savjetima mladih i radu savjeta u skladu sa Zakonom poražavajući, pa se tako u izvješćima navodi da su u Hrvatskoj u 2021. bila aktivna 73 od ukupno 127 osnovana savjeta mladih, a brojni čelnici JLS ističu problem nedovoljnog broja mladih za formiranje savjeta.

Potrebno je, istaknula je, voditi računa o regionalnoj različitosti te da je svaka jedinica lokalne samouprave specifična.
Saborske zastupnice Adreja Marić, Anamarija Blažević i Vesna Bedeković uključile su se u raspravu koja je uslijedila, te su iznijele svoja iskustva i primjere praktičnog djelovanja savjeta mladih u svojim jedinicama lokalne i područne samouprave. Ponovljena je zabrinutost podacima o malom broju osnovanih i aktivnih savjeta, što može ukazivati i na to da dio JLS ne prepoznaje važnost savjeta mladih. Izražena je nada da će izmjene i dopune Zakona o savjetima mladih koji je u javnom savjetovanju do 31. siječnja potaknuti JLS da se više angažiraju, te da će se svojim prijedlozima uključiti i mladi. Također je naglašeno kako mlade treba ohrabriti da se uključe u rad zajednice, te je iznesen prijedlog da se pokrene promocija savjeta mladih na nacionalnoj razini.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter smatra da je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o izmjenama i dopunama Zakona o savjetima mladih vrlo korisno, jer se na taj način i mladi mogu uključiti, a vidljiviji su i prijedlozi JLS-a. Mišljenja je da bi neke odredbe Zakona trebale biti fleksibilnije, omogućiti da se više koriste digitalne platforme i uvaže regionalne različitosti.

– Važno je vidjeti i koji su modeli uključivanja mladih u javne poslove i procese donošenja odluka njima prihvatljivi, na koji način oni žele participirati u tome, jer to je njihovo pravo, kazala je Šimonović Einwalter.

Napomenula je kako ispitivanja pokazuju da 62 posto mladih nije uopće, ili je malo zainteresirano za politiku, te se postavlja i pitanje da li su mladi kroz obrazovanje dobili dovoljno informacija koliko je bitno uključiti se u javni život.

U raspravu su se uključili i predstavnici savjeta mladih iz različitih dijelova Hrvatske, te predstavnici tijela JLS koji su iznijeli svoja iskustva u djelovanju savjeta mladih, primjere dobre prakse, ali i probleme s kojima se susreću.

– Mladi danas trebaju djelovati više nego ikada, mladi su doista budućnost, to nije samo floskula i potrebna je njihova veća vidljivost – kazao je Marijo Rajič iz koordinacije županijskih savjeta mladih Hrvatske.

Ines Resler iz Grada Našica ukazala je na problem da mladi često ne mogu doći do predstavnika izvršne vlasti, pa ni službenika koji je zadužen za suradnju sa Savjetom mladih, što u Našicama nije slučaj.

Savjet mladih Našica, kazala je, organizira doručke s gradonačelnikom gdje mu iz prve ruke mogu govoriti o svojim problemima, a do sada je na sva postavljena pitanja mladih gradonačelnik odgovorio.

Domagoj Ćorić iz Savjeta mladih Osječko-baranjske županije kazao je da ne treba ići previše u širinu što se tiče djelovanja savjeta mladih.

– Glavni problem su financijski kapaciteti, a to ovisi o lokalnim čelnicima. Savjeti mladih trebaju biti korektiv rada jedinica lokalne samouprave, a sve to ovisi o suradnji mladih i lokalnih vlasti – naglasio je.

(www.sabor.hr)