Kad se analiziraju automobili koji su na naše ceste dospjeli kao rabljeni, unosom iz neke druge europske države, u pravilu se gleda za kojim su to markama naši građani posegnuli te koliko su stara vozila kupili. No, budući da su automobili stvoreni da traju, a koliko će trajati ovisi prvenstveno o načinu na koji ih se koristi i održava, puno je bitnije u kakvom su stanju auti koji su ‘uselili’ u Hrvatsku. Radi li se zaista o isluženim vozilima kojih se bogatiji dio Europe rješava? Kako Večernji list doznaje iz Centra za vozila Hrvatske, od 89.618 automobila koji su lani kao rabljeni bili na tehničkom pregledu kako bi se mogli prvi put registrirati u našoj zemlji, njih je 7.295 bilo neispravno. Dakle, 8,14 posto tih vozila palo je na prvom tehničkom pregledu zbog kvarova i nedostataka nespojivih sa sigurnim sudjelovanjem u prometu.
Centar za vozila Hrvatske zasebno evidentira i rabljena vozila koja su na redovnom tehničkom pregledu u svrhu prve registracije u Hrvatskoj prošla, ali su im pritom zabilježeni manji nedostaci. Takvih je automobila lani bilo 8943, odnosno 9,98 posto. Naravno, jedno vozilo može imati više nedostataka i na više automobila može biti uočen isti kvar, pa dalje govorimo o broju vozila s evidentiranom pojedinom greškom. Tako su na 4350 auta koji su prošli tehnički pregled, ali uz napomenu o nedostatku kojeg do idućeg tehničkog pregleda treba otkloniti, uočeni problemi na kočionom sustavu. Slijede osovine, kotači, pneumatici i ovjes s ukupno otkrivene 2492 greške. Na trećem su mjestu po brojnosti evidentiranih grešaka samonosiva karoserija i šasija (1355). Dalje se nižu greške na opremi vozila (1260), motoru (682), uređajima za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju odnosno na svjetlima i žmigavcima (570), potom na brisačima i peračima (238), upravljačkom sustavu (78), električnim uređajima i instalacijama (10)… Zanimljivo je pogledati i koje su to konkretne greške koje nisu razlog pada na tehničkom pregledu, a evidentirane su na deset i više vozila. Prednjači potreba da se obrati pažnja na spremnik kočne tekućine, odnosno u 4008 slučajeva vlasnici automobila upozoreni su da ubrzo trebaju zamijeniti kočnu tekućinu. Na još 163 vozila kočne tekućine malo je nedostajalo.
S činjenicom da na tek kupljenom rabljenom autu moraju zamijeniti gume suočeno je 2.460 vozača. Na površinsku koroziju ispod vozila upozoreno ih je 1.083. Korozije je bilo još – na šasiji, blatobranima i posvuda po karoseriji. Zauljenost oko brtvi na donjem dijelu motora bila je problem za 608 vozača, isti problem na gornjem dijelu motora uočen je na 84 automobila. Izvršni kočni elementi radne kočnice, kočni bubnjevi ili diskovi na 204 auta bili su površinski popucali. Zabilježeno je i više slučajeva manje oštećenih manžeta zglobova ovjesa i/ili upravljača, manjih oštećenja vjetrobrana, retrovizora, svjetala, vozačevog sjedala. U 626 automobila bila je neodgovarajuća kutija prve pomoći, u njih 69 istekao joj je rok trajanja, dok ih 532 uopće nije imalo kutiju za prvu pomoć. Rezervne žarulje nedostajale su u 507 slučajeva, a reflektirajući prsluk u njih 464.
Vratimo se autima koji su vraćeni s tehničkog pregleda kako bi njihovi vlasnici otklonili kvarove pa ih ponovno dovezli na pregled. Od ukupno 7295 takvih vozila, njih 2304 palo je zbog grešaka na osovinama, kotačima, pneumaticima i ovjesu. Kvarovi na svjetlima i žmigavcima, očito veći, bili su kobni za 2185 vozila, a kočnice za 1931. Zbog neadekvatne opreme palo ih je 1369, zbog kvara na motoru 880, zbog neispravnih brisača i perača 538, eko testa 473, zbog upravljačkog sustava njih 306. Veći problem s karoserijom ili šasijom imalo je 256 automobila. Kod 147 vozila evidentirane su greške na prijenosnom mehanizmu, dok je njih 144 imalo veće kvarove na električnim uređajima i instalacijama.
(vecernji.hr)
