Europska ekonomija usporava na rast od samo 1,5 posto u tekućoj godini, ali sve države članice zabilježit će pozitivne trendove, glavna je poruka proljetne prognoze Europske komisije u kojoj se Hrvatskoj predviđa nijansu bolja bilanca od one izražene u programima Vlade, Večernji.hr.
Tako EK očekuje da će nam gospodarstvo rasti 2,6 posto BDP-a, dok ministar financija kaže da će rast biti 2,5 posto BDP-a, a u Europi su i skloniji vjerovati da će udio javnog duga u BDP-u na kraju iduće godine pasti na 67,6 posto BDP-a, dok je Vlada najavila jedan postotni poen veći dug. Hrvatskoj se prognozira i nastavak istog sustava i osnove za gospodarski rast. I dalje će najveći doprinos rastu biti potrošnja građana i turistički prihodi. Analitičari EK tako ističu da je padom nezaposlenosti i rasterećenjima plaća porasla kupovna moć, a da će turizam i dalje ostati jak.
Izvoz će se malo oporaviti, ali kako pada potražnja u Europskoj uniji, neće narasti dovoljno da ublaži negativan efekt rasta uvoza na ukupni BDP. EK ipak vjeruje da će nam se donekle oporaviti investicijska aktivnost, i to ponajprije kroz ulaganja financirana europskim novcem.
EK ističe u svojoj analizi za Hrvatsku da će troškovi kamata u državnom proračunu i dalje padati te da će u srednjem roku Hrvatska otplaćivati dug realiziran uz niske kamatne stope. Tako ćemo umjesto rekordnih 3,5 posto BDP-a, odnosno gotovo 12 milijardi kuna, za kamate izdvajati oko osam milijardi kuna u idućoj godini, kaže EK, a to stvara prostor za nova rasterećenja. Prostora za povoljno financiranje u idućim će godinama biti još jer Europa nema intenciju dizati referentne kamatne stope, očekuje se u prognozama, a neće znatnije rasti ni inflacija. (vecernji.hr)
