Hrvatski robni izvoz iskazan u kunama porastao je u prvih jedanaest mjeseci prošle godine za 13,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine, dok je uvoz u tom razdoblju povećan za 11 posto, pokazuju drugi podaci koje je u četvrtak objavio Državni zavod za statistiku (DZS), moglo se čuti na sjednici Vlade RH.

DZS je tako podigao svoje prve procjene, prema kojima je izvoz od siječnja do kraja studenog prošle godine porastao za 13,6, a uvoz za 10,5 posto. Prema najnovijim podacima, Hrvatska je tijekom prvih jedanaest mjeseci 2017. godine na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti 95,49 milijardi kuna, a uvezla za 149,8 milijardi kuna.

Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je tako 54,3 milijardi kuna, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila na razini od 63,7 posto. Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci rastao za 15 posto, na 12,8 milijardi eura, a uvoz za 12,2 posto, na 20,1 milijardu eura, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 7,3 milijarde eura.

Prerađivačka industrija, na koju se odnosi 88,9 posto robnog izvoza, u jedanaest mjeseci prošle godine na inozemna tržišta je izvezla roba za 11,39 milijardi eura, odnosno 15 posto više nego u isto vrijeme godinu ranije. No, i 87,2 posto robnog uvoza odnosi se na uvoz prerađivačke industrije, koji je rastao za 11,1 posto, na 17,5 milijardi eura. Unutar prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz, od 1,05 milijardi eura, ostvaren je u farmaceutskoj industriji, zabilježivši rast od 33,1 posto u odnosu na prvih jedanaest mjeseci 2016. godine.

Prehrambena industrija je u tom razdoblju izvezla roba za 987 milijun eura ili 0,5 posto više nego u istom razdoblju godinu prije, dok je izvoz proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda porastao za 46 posto, na 895,3 milijuna eura. Istodobno se najveći uvoz, od 1,89 milijardi eura, bilježi kod prehrambene industrije, a u odnosu na godinu prije povećan je za 10 posto. Uvoz u proizvodnji strojeva i uređaja povećan je 6,5 posto, na 1,59 milijardi eura, a uvoz kemikalija i kemijskih proizvoda za 8,4 posto, na 1,52 milijarde eura.

Podaci DZS-a pokazuju da su članice Europske unije i dalje najvažnije tržište za hrvatske robe, s obzirom da se na zajedničko europsko tržište odnosi gotovo 65 posto ukupnog robnog izvoza te 78 posto robnog uvoza za prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci. Izvoz u članice EU iznosio je više od 8,3 milijardi eura ili 11,4 posto više nego u prvih jedanaest mjeseci 2016., a uvoz 15,68 milijardi eura ili 12 posto više. Pritom najvažniji pojedinačni vanjskotrgovinski partneri Hrvatske ostaju Italija, Njemačka i Slovenija.

Izvoz u Italiju je do kraja studenog porastao na godišnjoj razini za 14,2 posto, na 1,7 milijardi eura, u Njemačku je izvezeno roba za 1,58 milijardi eura ili 18,7 posto više, dok je izvoz u Sloveniju pao za 1,7 posto, na 1,38 milijardi eura. Istodobno, uvoz iz Njemačke iznosio je 3,17 milijardi eura i rastao je 8,7 posto. Uvoz iz Italije povećan je za 12,6 posto na 2,59 milijardi eura, a iz Slovenije za 8,7 posto, na 2,15 milijardi eura. Značajan rast robne razmjene u prvih jedanaest mjeseci 2017. Hrvatska bilježi i sa zemljama CEFTA-e. Izvoz u te zemlje povećan je za 22,2 posto na 2,2 milijarde eura, a uvoz za 18,1 posto, na 1,24 milijarde eura.

Pritom je najviše roba izvezeno u Bosnu i Hercegovinu, u iznosu od 1,25 milijardi eura ili 23,9 posto više, a iz te je zemlje ostvaren i najveći uvoz, od 627,5 milijuna eura ili 21,4 posto veći. Slijedi Srbija u koju je izvezeno roba za 616 milijuna eura, što je godišnji rast od 30,3 posto, dok je uvoz iz te zemlje povećan 18,6 posto, na 532,4 milijuna eura. (vlada.hr)