Cijene nekretnina u Hrvatskoj nastavile su rasti i u prva tri mjeseca ove godine. Stanovi i kuće skuplji su u prosjeku za 2 posto u odnosu na kraj 2022. i čak 14 posto na godišnjoj razini. Trend je drukčiji samo u Zagrebu gdje su početkom godine nekretnine pojeftinile neznatnih 0,3 posto. Upravo naša zemlja ima najveći skok cijena stambenih “kvadrata” u Europskoj uniji.
Lana Mihaljinac Knežević, predsjednica Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina Komore Zagreb pri HGK, za HRT rekla je da se ciklus tržišta nekretnina okreće i da će krenuti u drugom smjeru te da je uz ostale faktore u Hrvatskoj bilo i dodatnih koji su pridonijeli rastu cijena nekretnina.
– Stanje na obali pridonosi prosječnom rastu cijena na razini Hrvatske, a pogotovo na tim područjima – dodala je.
Mihaljinac Knežević kazala je da su nekretnine na obali u velikom broju kupovali stranci koji to vide kao investiciju.
– Prosjeci ne govore dovoljno o tržištu, tržište moramo promatrati segmentirano prema regijama Hrvatske – objasnila je Mihaljinac Knežević.
Mihaljinac Knežević istaknula je da su cijene u kontinentalnoj Hrvatskoj niže nego što su u Zagrebu i na obali.
– U Zagrebu nisi najveće prosječne cijene, one su više na obali gdje jako utječu stranci kao sve veći postoci kupnje – kazala je.
Manjak ponude adekvatnih stanova
Objasnila je i da je manjak ponude adekvatnih stanova jedan od razloga rasta cijena na tržištu nekretnina.
– U Hrvatskoj kronično godinama nedostaje novogradnje, ne samo priuštive nego čak i one po prosječnim cijenama – dodala je.
Mihaljinac Knežević kao još jedan od problema navodi i nedostatak građevinskog zemljišta na najtraženijim lokacijama u gradskim središtima ili tramvajskim zonama.
– Zbog toga dolazi do rubne gradnje u Zagrebu, ali i nedovoljno je dovoljno velikih projekata koji bi zadovoljili potrebe tržišta – objasnila je.
Mladi i kupnja nekretnine
Mihaljinac Knežević navela je da nemogućnost mladih ljudi da si priušte prosječan stan postaje gorući problem u Hrvatskoj.
– Mi nažalost nemamo nikakvu stambenu politiku, na tržištima gdje ona postoji cijelo stoljeće, na primjer u Austriji, Beču, i tamo su veliki problemi i mladi jako teško stječu nekretnine. U Hrvatskoj to mnogima postaje zaista nedostižno. Jedan od razloga je naš preveliki fokus na turizam kao ekonomsku aktivnost. Zbog toga mladi ljudi, a pogotovo na obali, ne da si ne mogu kupiti nekretninu nego je ne mogu ni unajmiti jer nekretnina za dugoročan najam na tim tržištima ne postoji – rekla je.
– U Zagrebu nedostaje ponude u svim segmentima i za kupnju i za najam, dodala je.
Kreiranje stambene i porezne politike
Mihaljinac Knežević istaknula je kako bi država trebala kreirati stambenu politiku i poreznu politiku koja će stimulirati nekretnine koje će biti priuštive ili prosječne.
– Država ne bi trebala graditi stanove, to se pokazalo kao neefikasno. Stambeno zbrinjavanje stanovništva je briga jedinca lokalne samouprave – dodala je.
Mihaljinac Knežević rekla je da ne vidi da će doći do znatnog pada cijena na tržištu nekretnina.
– Ne vidim da će doći do pada cijena u novogradnji jer su cijene postavljene u odnosu na tržišnu situaciju u trenutku početka gradnje i imaju određene troškove. Tih nekretnina je i relativno malo. U segmentu rabljenih nekretnina također nema dovoljno ponude, pogotovo ne onih stanova koji bi zadovoljili potrebe modernog kupca i koje su ispravno procijenjene. U segmentu rabljenih nekretnina bilo bi dobro da vlasnici revidiraju svoja očekivanja s obzirom na drugačije makroekonomsko okruženje – objasnila je.
(vijesti.hrt.hr)
