Prema podacima Državnog vatrogasnog operativnog centra 193 HVZ-a u siječnju 2024. zabilježeno je povećanje broja požara od 173,68% u odnosu na siječanj 2023. godine, dok je broj požara u veljači bio 37,10% veći od veljače u 2023. godini. S obzirom da je veljača u 2023. bio mjesec u kojem je zabilježen najveći broj požara, zabrinjavajući je podatak da je u tom mjesecu zabilježen tako veliki rast.
U prva dva mjeseca ove godine zabilježen je značajan porast broja požara raslinja, ali i još veći porast procijenjene opožarene površine u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. Broj požara na priobalnom i kraškom području (7 priobalnih županija) povećan je za 37,61%, u kontinentalnom dijelu za 111,76% dok je porast broja požara u za cijelo područje Republike Hrvatske povećan za 55,24%.
Još je više rasla procijenjena opožarena površina. Tako je na području 7 priobalnih županija zabilježen rast od 633,14%, u kontinentalnom dijelu 790,14%, a rast u odnosu na 2023. za području cijele zemlje iznosi 701,44%.
Velika opožarena površina
U cijeloj 2023. godini u Republici Hrvatskoj zabilježeno je 3013 požara raslinja s ukupno procijenjenom opožarenom površinom od 5.251 ha što znači, ako se usporede podaci za prva dva mjeseca 2024. godine s podacima za cijelu 2023. godinu, broj požara iznosi nešto manje od trećine (29,47%) svih požara u 2023. dok je vrijednost procijenjene opožarene površine dosegla čak 95,24% procijenjene opožarene površine za cijelu 2023. godinu.
Iznimno topla zima s temperaturama znatno iznad prosjeka te prilično suho razdoblje na priobalnom i kraškom području, a u veljači i u kontinentalnom dijelu zemlje uz primjetno povećanje neprijavljenog i nesavjesnog spaljivanja biljnog pokrova, pridonijeli su ovakvim vrijednostima. Iako nije zabilježena značajnija šteta (većinom se radilo o požarima trave i niskog raslinja bez zahvaćanja značajnijih površina pod šumama ili krošnji stabala) i na sreću nitko u ovim požarima nije smrtno stradao (jedna ozlijeđena osoba), potrošeni su znatni resursi vatrogasnih snaga što za posljedicu ima i povećanje izdataka za vatrogasne organizacije i vatrogasne postrojbe.
Zbrinjavanje biljnog otpada regulirano je odlukama jedinica lokalne i područne samouprave, a za svako loženje vatre na otvorenom prostoru nužno je prethodno pribaviti odobrenje nadležne vatrogasne službe.
-Apeliramo na građane da biljni otpad zbrinjavaju na ekološki način koji može uključivati kompostiranje čime stvaramo prihranu za sadnju i sjetvu te time smanjujemo vlastite troškove i pridonosimo sigurnosti. Isto tako, biljni otpad može se zbrinuti i u reciklažna dvorišta čime pomažemo u održivom gospodarenju otpadom. Podsjećamo da ukoliko zbog požara nastane materijalna šteta ili netko pogine, odgovorni se za požar izlažu prekršajnim i kaznenim prijavama te zatvorskim kaznama – poručuju iz Hrvatske vatrogasne zajednice.
Kazne zbog izazivanja požara
Za izazivanje požara novčane kazne su u iznosu od 1.990 do 19.900 eura, a kazna zatvora do 60 dana. U slučaju nehaja novčane kazne su od 260 do 1.990 eura.
Uz kazne predviđene Zakonom o zaštiti od požara odredbe Kaznenog zakona predviđaju i kazne zatvorom od šest mjeseci do 5 godina za dovođenje u opasnost života i imovine uzrokovane požarom. Ukoliko su ova djela učinjena iz nehaja, kazne su do tri godine zatvora.
Savjete vatrogasaca možete pogledati OVDJE. Ukoliko primijetite požar odmah pozovite vatrogasce na broj 193 ili Centar 112.
(Hrvatska vatrogasna zajednica)
