U osnutku Područnog centra Virovitica Instituta Pilar veliku ulogu ima prof. dr. sc. Miljenko Brekalo, priznati znanstvenik, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju i redoviti profesor koji radi kao voditelj Područnog centra Instituta u Osijeku. Dr. Brekalo je dvostruki doktor znanosti. Prvi put je doktorirao pravne znanosti na Pravnom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, a drugi put je doktorat znanosti stekao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Podijelio je s nama nekoliko riječi o tome kako se rodila ideja o osnutku Područnog centra Instituta u Virovitici, te koja su istraživanja na našem području već ostavila trag u hrvatskoj znanstvenoj zajednici.
Pojasnite nam od kuda je potekla inicijativa za osnivanje Područnog centra Virovitica?
Prošle godine dobio sam Zlatnu plaketu Grada Slatine za svoj znanstveno-istraživački rad u 2019. godini. Nakon služenog dijela, odnosno dodjele javnoga priznanja, svi nazočni na toj svečanosti nastavili su s neformalnim druženjem. Tom prigodom saborski zastupnik Josip Đakić i župan Igor Andrović upoznali su me s planovima osnivanja Veleučilišta u Virovitici i pritom smo razmijenili određene ideje o povećanju broja znanstvenih mogućnosti nakon što se osnuje navedena akademska institucija. Naime, oni su tada iskazali želju za iskorakom više u znanstveno-istraživačkom radu na području Virovitičko-podravske županije. S obzirom na činjenicu da su od ranije, kao i virovitički gradonačelnik Ivica Kirin koji tom prigodom nije bio nazočan, poznavali znanstveno-istraživačke potencijale Instituta Pilar, predložio sam im da stvore materijalne i organizacijske pretpostavke za osnivanje Područnog centra Virovitica.
Imam potrebu napomenuti da su mi upravo oni pružili konkretnu i konstruktivnu potporu u realizaciji određenih znanstvenih projekata koje je provodio Institut Pilar, odnosno Područni centar Osijek na području ove županije. Nekoliko dana kasnije, nakon što su razmotrili moj prijedlog, osobno me je u vezi s tim nazvao gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin. Moram također napomenuti da me s njim veže i dugogodišnje prijateljstvo još iz vremena prije nego što je postao ministar. Naime, prije svoje akademske karijere bio sam djelatnik MUP-a i POA-e. Osim toga, vrlo konstruktivne odnose imam i s gospodinom Đakićem i županom Androvićem, koje percipiram kao političare koji djeluju u javnom interesu, a čemu sam i osobno svjedočio tijekom svog znanstveno-istraživačkog rada na području Virovitičko-podravske županije. Međutim, ova moja konkluzija je manje bitna, ali ima svoju socijalnu težinu, najbitnija je zapravo želja i namjera da se u Virovitici osnuje organizacijska jedinica Instituta, a koju je I. Kirin iskazao u navedenom telefonskom pozivu.
Istoga dana telefonskim putem upoznao sam ravnatelja s inicijativom, koju je on prihvatio, ali pod pretpostavkom da to prihvati akademska zajednica unutar Instituta. Nakon što su i oni prihvatili tu inicijativu, ocijenivši da je Virovitičko-podravska županija po svim socioekonomskim parametrima potentna jedinica područne (regionalne) samouprave koja skrbi o podizanju razine javne usluge svojim građanima, vrlo brzo, svega nekoliko dana nakon toga, u prostorijama Gradske uprave u Virovitici organiziran je prvi radni sastanak na kojemu su uz gradonačelnika I. Kirina nazočili predstavnici Županije i Grada zaduženi za znanost i kulturu te u ime Instituta ravnatelj prof. dr. sc. Željko Holjevac i ja. Dakle, točna je vaša konstatacija da sam ja bio spiritus movens ili spiritus agens osnivanja Područnog centra Virovitica, ali bez razumijevanja i akademske potpore Instituta te financijske potpore Virovitičko-podravske županije i Grada Virovitice ta bi ideja ostala samo „mrtvo slovo na papiru“.
Možete li pojasniti kakve je znanstvene projekte Institut već provodio na području Virovitičko-podravske županije?
– Područni centar Osijek ima dugogodišnju razvijenu suradnju s institucijama na području vaše županije, naročito s Državnim arhivom u Virovitici i Zavičajnim muzejom u Slatini.
Sve je počelo prije izvjesnog broja godina kada sam se obratio Dijani Cenger, mladoj i sposobnoj ravnateljici Državnog arhiva u Virovitici, a kontakt osoba mi je bio dr. sc. Dražen Kušen, ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku. Tom prigodom zamolio sam ih da mi pomognu oko građe i fotografija za izložbu ratnih fotografija iz Domovinskoga rata koju su u Osijeku organizirali Područni centar Osijek, Državni arhiv u Osijeku i Državni arhiv u Virovitici.
Nakon toga su gospođa Cenger i drugi pojedinci s vašeg područja kontinuirano sudjelovali na osječkim znanstvenim skupovima s tematikom Domovinskoga rata, a vrlo brzo rodila se i ideja da se takva manifestacija organizira i u Virovitici. Gospoda Josip Đakić, Ivica Kirin, Davor Špoljarić i gospođa Dijana Cenger krenuli su u osnivanje Programsko-organizacijskoga odbora te su me pozvali da se u organizaciju toga uključi Područni centar Osijek, što sam objeručke prihvatio. Izrazito uspješan domaći znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem „Virovitica u Domovinskome ratu“ održan je 6. listopada 2016. u Virovitici, u organizaciji Grada Virovitice, HVIDRA-e, Državnog arhiva u Virovitici, Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Osijek, Časničkog zbor grada Virovitice i Memorijalno-dokumentacijski centra Domovinskoga rata. Navedeni skup bio je prvorazredan, to mogu potvrditi kao glavni i odgovorni urednik zbornika radova koji smo predstavili 2018. u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Virovitici.
Područni centar Osijek 2019. organizirao je zajedno s Časničkim zborom grada Slatine identičan skup pod nazivom „Domaći interdisciplinarni znanstveno-stručni skup: Podravska Slatina u Domovinskome ratu“.
U kontekstu znanstveno-istraživačkoga rada Instituta imam potrebu istaknuti svoju autorsku knjigu „Slatinska kronika Domovinskoga rata“, koja je dobila brojna javna priznanja, među kojima i Državnu nagradu za znanosti za 2017. godinu.
Bez organizacijske i ine potpore čimbenika s područja vaše županije taj projekt ne bi bio realiziran na najvišoj znanstvenoj razini.
Institut je na području vaše županije prisutan i u drugim organizacijskim oblicima, oko određenih znanstveno-istraživačkih projekata postignuti su načelni dogovori s predstavnicima lokalne i područne (regionalne) samouprave, o kojima sada ne bih govorio in facto.
S druge strane, Institut je u dogovoru s predstavnicima lokalne i područne samouprave izrazio spremnost pomoći u podizanju razine znanstveno-obrazovne usluge na području cijele županije, jer je intencija aktualnih županijskih i inih čelnika da visokoškolsko obrazovanje pored Virovitice bude u Slatini i Orahovici, itd.
(www.icv.hr, mlo)
