Vremenske prilike praćene kišnim padalinama, pogotovo u jeku žetve, točnije od 15. do 21. lipnja, kada je po procjenama palo ukupno 68 milimetra kiše po kvadratnom metru površine, znatno su usporile berbe ranih usjeva, posebice ječma, pšenice i uljane repice.
– Nažalost ne možemo utjecati na vremenske prilike. Iako nisu bile povoljne, ne bi trebale imati značajniji utjecaj na ishod žetve – smatra viši savjetnik u Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi Virovitičko-podravske županije Ljubomir Duvnjak.
SOLIDAN JEČAM Zbog kišnih oborina kasnila je i žetva ječma
– Upravo zbog velikih količina kiša tijekom tih pet dana u lipnju sa žetvom se krenulo nakon kiše, odnosno 23. lipnja, a zaključno s 3. srpnja ona je i završila – rekao je Ljubomir Duvnjak, napomenuvši da se prinosi ječma kreću između pet i šest tona.
– To su solidni rezultati, posebice ako uzmemo u obzir da su neki poljoprivrednici imali i 9 tona ove žitarice po hektaru, što je sjajan rezultat. Prvenstveno se to radi o onim ratarima koji su primjenjivali svu poljoprivrednu tehniku i pridržavali se vremenskih rokova, što je još jedan od dokaza koliko je to važno. Vlažnost zrna je povoljna, a sva površina pod ječmom koja je skinuta ima vlagu od 11 do 14 posto, što je dobro i omogućit će kvalitetno čuvanje i skladištenje ove žitarice – sa zadovoljstvom je ustvrdio Ljubomir Duvnjak.
Naglasio je također kako je kišno vrijeme u lipnju utjecalo i na početak žetve uljane repice, ali i pšenice.
– Žetva uljane repice je počela tek krajem lipnja, a po slobodnim procjenama, do kraja prošlog tjedna bila je požnjevena s oko 35 posto površina. Prinosi su nešto niži od prošlogodišnjih i kreću se od 2 do 3 tone, dok je prošle godine bilo od 2,5 do 4 tone – kaže.
PŠENICA U PROSJEKU
Pšenica, čija je žetva također kasnila, krajem prošlog tjedna bila je požnjevena na 30 posto površina. Prinosi se zasad kreću u rasponu od 5 do 7 tona po hektaru, uz napomenu da je hrvatski prosjek oko 5,5 tone po hektaru. Vlažnost zrna je od 10 do 14 posto, hektolitri su ove godine odlični i kreću se od 78 do 86.
– Napravljene su i analize na određenim uzorcima, mjerila se proteinska vrijednost koja se kreće od 10,5 do 13,5 posto, a što spada uglavnom u drugu i treću klasu pšenice koje po sadašnjim procjenama ima oko 95 posto. Vrlo malo je pšenice 1. klase i Premium klase. Ostatak je pšenica 4. klase, tzv. stočna pšenica – prve informacije o berbi ranih usjeva s oranica podijelio je s nama Ljubomir Duvnjak.
ODGOVOR NA VAŽNO PITANJE O CIJENI PŠENICE JOŠ SE ČEKA Ratari žele 1,30 kuna po kilogramu, prošle godine dobili su najviše 1,20 kuna
Premda se kvaliteta uroda zna, za sada još uvijek nema odgovora na najvažnije pitanje – o cijeni kilograma žitarica, najviše pšenice.
– Premda ratarske kulture nisu bile pod ugrozom koronakrize, puno je još nedoumica kod proizvođača pšenice, odnosno brašna. Samim time nisu poznate ni otkupne cijene žitarica. Nadležni napominju da cijena pšenice po kilogramu ne bi smjela biti ispod 1,20 kuna. Prošle godine je otkupna cijena pšenice varirala od 0,95 kune do 1,20 kuna, no svi ratari slažu se da je otkupna cijena niska i da nikako ne bi smjela biti ispod 1,30 kuna za kilogram ove najvažnije krušarice – napomenuo je Ljubomir Duvnjak. (www.icv.hr, bs, foto: M. Rođak)
