Svi vole sunce… Ono nam podiže raspoloženje, daje energiju i omogućava tijelu da sintetizira vitamin D koji nam treba za apsorpciju kalcija. Također potiče izlučivanje melatonina, hormona sreće. Dokazano je da se čak i korona boji sunca. No, postoji i ona druga strana medalje koja baš i nije tako sjajna jer izlaganje suncu ima i puno štetnih učinaka na našu kožu i zdravlje.

Poznato je da je sunce izvor života za sva živa bića na Zemlji te je od davnina poznat njegov utjecaj na ljudski organizam i zdravlje. No, od osamdesetih godina prošlog stoljeća znanstvenici nas upozoravaju da sunčeva svjetlost ima i neke negativne posljedice, posebice kada je riječ o povećanom riziku od tumora kože uslijed izlaganja suncu. Pa je li nam onda sunce prijatelj ili neprijatelj, što trebamo znati o njemu, kako uživati u njemu bez izlaganja kože riziku,  kakav to pozitivan ili negativan utjecaj ima ova velika užarena kugla na našu kožu i organizam, što podrazumijeva odgovorno ponašanje i učinkovita zaštita od sunca, zašto je iznimno važno čuvati dječju kožu… Odgovore na ta pitanja dobili smo u emisiji „Zdravi kutak“ ICV radija od magistre farmacije Jasminke Horvat.

POZITIVNE I NEGATIVNE STRANE IZLAGANJA SUNČEVOJ SVJETLOSTI

– Sunce nam je svakako prijatelj jer bez njega život na Zemlji ne bi postojao, no važno ga je dobro poznavati da nam ne postane neprijatelj.

Jedna od najpoznatijih koristi izlaganja sunčevoj svjetlosti jest njezina sposobnost da opskrbi tijelo vitaminom D koji organizam treba za zaštitu zdravlja kostiju i zuba, za prevenciju nekih bolesti koštanog tkiva.

Pozitivan učinak UV zrake imaju i na bolesti kao što su osteoporoza, dijabetes, razni karcinomi, multipla skleroza, kod kožnih kroničnih bolesti poput psorijaze, etopijskog dermatitisa i akni koje se poboljšavaju tijekom ljeta. Zrake sunca imaju povoljan učinak i na proizvodnju melatonina (hormona sna) te serotonina (hormona sreće), utječu na smanjivanje kortizola i na parasimpatički živčani sustav koji pojačano radi tijekom ljeta i omogućava nam da budemo više smireni. Prije otkrića antibiotika terapija za liječenje infekcija bila je upravo terapija suncem. Sunce također ubija brojne bakterije, viruse i gljivice, a važno nam je i za mentalno zdravlje, za imunitet i metabolizam.

Štetni učinci sunca pokazuju se kao akutni i kronični. Akutni su oni trenutačno vidljivi na koži, a kronični pojava neželjenih promjena i melanoma.

Sunčev spektar zračenja sastoji se od infracrvenih (toplinskih) zraka, vidljivog svjetla i ultraljubičastog zračenja. Infracrveni i vidljivi spektar osjetimo, ali UV zrake ne osjetimo. One se dijele na UVA, UVB i UVC zrake.

UVC zrake ne dopiru do zemlje, a UVA i UVB su one od kojih se moramo štititi. UVA ne mijenjaju svoj intenzitet, konstantne su tijekom cijele godine i odgovorne su za fotostarenje kože, izazivaju starenje kože i dovode do nekih promjena koje stanice kože više ne mogu ispraviti. One imaju sposobnost prodirati duboko u kožu, čime doprinose nastanku raka kože ili melanoma.

UVB zrake, s druge strane, prodiru samo do epidermisa (najvišeg sloja kože), zaslužne su za tamnjenje kože, ali isto tako i za opekline te im se pripisuje kancerogeno djelovanje. One se mijenjaju tijekom godine. U našim krajevima najintenzivnije su u ljetnim mjesecima i u podne.

Oba oblika UV zraka dovode do oštećenja kolagena, uništenja vitamina A u koži, ubrzavaju starenje i nastanak bora te povećavaju rizik od raka kože – pojasnila nam je magistra Horvat.

KOŽA PAMTI SVAKO OŠTEĆENJE IZAZVANO SUNCEM

Često se kaže da koža pamti te da se negativni učinci sunčeva zračenja tijekom života akumuliraju, a čak 80 posto ukupne akumulacije događa se tijekom djetinjstva i adolescencije. S obzirom na to da je dječja koža tanja i osjetljivija zbog nepotpune razvijenosti prirodnih mehanizama, čak i kratkotrajno izlaganje popodnevnom suncu može izazvati opekline. Upravo zbog toga nikad nije previše naglašavati važnost pravilne zaštite od sunca, osobito roditeljima koji će pozitivne navike prenositi na svoju djecu i razvijati kod njih svijest od malih nogu. S time se složila i magistra farmacije Jasminka Horvat, te istaknula:

– Osim ožiljnim tkivom, koža pamti i djelovanje UV zraka. One ne nestaju u koži, nego svaka zraka koju smo od sunca primili tijekom života ostaje zapamćena od strane naših stanica. Uslijed različitih oštećenja na razini DNA kod neumjerenog, neopreznog sunčanja mogu nastati dugotrajne posljedice, a najblaža od njih je fotostarenje. Naime, naše biološko starenje uvjetuju genetski faktori, a UV zračenje ga ubrzava. Ukoliko je ono neumjereno i neoprezno, oštećuje strukturu kolagena i elastičnih vlakana, uzrokuje gubitak gipkosti i elastičnost kože, sposobnost vezanja vlage, a posljedica toga su suha koža, bore, neumjerena pigmentacija.

Dugo i neoprezno izlaganje suncu može biti vrlo opasno i može dovesti do značajnih promjena na koži, od crvenila i opeklina pa sve do nastanka tumora. Najteža posljedica dugotrajnog kumulativnog izlaganju UV zračenju su zloćudne promjene, prekanceroze i karcinomi kože.

Važno je stoga imati na umu da je utjecaj sunca zbiran, kumulativan te da se posljedice prekomjernog sunčanja u djetinjstvu i mladosti odražavaju tek u starijoj dobi.

KAKO PRIPREMITI KOŽU ZA SUNCE    

Govoreći o pripremi kože za sunčanje, magistra farmacije Jasminka Horvat istaknula je da je ono također važno.

– Proizvodi za pripremu kože za sunce vrlo su popularni i ima ih veći broj. Većinom su to antioksidansi koji vežu slobodne radikale koji nastaju djelovanjem UV zraka u koži. Mi sami imamo svoje sustave koji nam omogućavaju da se nosimo sa slobodnim radikalima i na toj ideji onda počiva i primjena dodataka prehrani koji nam mogu također pomoći za pripremu kože. Najpoznatiji je svakako beta karoten, nutrijent koji se koristi diljem svijeta u pripremi kože za sunce. Beta karoten će prije sunčanja potaknuti tamnjenje kože, spriječiti alergije i starenje kože, a potrebno ga je uzimati dva mjeseca prije početka sunčanja u dozi od 8-12 miligrama. Osim uzimanja dodataka prehrani, pripremi kože može se doskočiti i pravilnom prehranom, voćem i povrćem bogatim antioksidansima (dinja, marelica, lubenica), tu je i likopen, još jedan od važnih karotenoida čija se najveća koncentracija nalazi u rajčici, a pomaže u postizanju boljeg tamnjenja kože, zaštiti kože od opeklina i štetnih utjecaja sunčevih zraka. Spomenuti beta karoten se pretežno nalazi u voću i povrću crvene, narančaste ili žute boje. Međutim, i tamnozeleno lisnato povrće sadrži veliku količinu tog antioksidansa.

Često se koriste i astaksantin, pigment prisutan i u biljkama i u morskim životinjama te polifenoli, antioksidansi prisutni u voću i povrću, u žitaricama, maslinovom ulju i čokoladi, ali i u napitcima kao što su kava, čaj, vino. Najznačajniji su flavonoidi. Njihov pojačan unos dovodi do smanjenja tipova karcinoma i smanjenja pojave kardiovaskularnih oboljenja. Opsežno se nalaze u lišću zelenog čaja, sjemenkama grožđa, borovnicama, sjemenkama badema, ekstraktu nara. Uzima se C vitamin, E vitamin, selen i posljednjih godina tropska paprat koja postoji u pripravcima koji se uzimaju oralno ili se mažu na kožu.

Što se solariji kod pripreme kože za sunce tiče, on nije preporučljiv. Naime, solariji koriste UV zrake i štetni su. U pojedinim europskim zemljama on je zabranjen do 18 godine. Zbog više negativnih posljedica, solarij se preporučuje u potpunosti izbjegavati, pogotovo za osobe svjetlije puti – kaže naša sugovornica.

ŠTO PODRAZUMIJEVA ZAŠTITA OD SUNCA

Svjesnost o opasnosti od pretjeranog i neopreznog izlaganja suncu ne znači da se sunca trebamo odreći. Trebamo ga koristiti, ali naravno oprezno.

Potrebno je redovito pratiti UV index koji nam pokazuje jačinu sunca u našem području, izbjegavati direktno izlaganje suncu kada je ono najjače, a to je od 10 do 16 h, izabrati odgovarajuću odjeću koja štiti od UV zračenja, imati šešir i sunčane naočale. Pamuk i sintetika pružaju bolju zaštitu od sunca nego svila ili lan, a postoji čak i fotozaštitna odjeća koja je napravljena od posebnih materijala i odbija UV zrake i toplinu. Važno je također pravilno primijeniti foto zaštitne kreme, koristiti kremu za sunčanje koja odgovora našem tipu kože.

A kako izabrati najbolju zaštitnu kremu, čime se voditi, cijenom, proizvođačem, preporukama…, pitali smo magistru Horvat. Naime, na tržištu postoje brojna zaštitna sredstva u različitim oblicima – losioni, mlijeka, sprejevi, kreme, gelovi ili stikovi. Proizvodi su različitih proizvođača, različitih sastava i cijena. Kako se u svemu tome snaći?

VAŽNOST ZAŠTITNIH KREMA

– Prilikom izbora kreme za sunčanje važno je poznavati oznake koje imaju jer one sprječavaju nastanak opeklina, fotostarenje i oštećenje kože.
Kod odabira proizvoda za zaštitu od sunca valja pripaziti da ima zaštitu i od UVA i od UVB zraka, te da ima jasno izražene SPF faktore.

SPF (Sun Protection Factor) oznaka označava faktor zaštite od sunca. Pokazuje nam koliko dugo se nakon nanošenja proizvoda za zaštitu smijemo zadržati na suncu u odnosu na naš tip kože, a da pritom ne izgorimo. SPF faktori dijele se na sljedeće razine: nizak (6 – 10), srednji (15 – 25), visoki (30 – 50), vrlo visoki (50+). Zaštita je jača što je faktor veći pa tako, primjerice, faktor 10 znači da na suncu možete biti 10 puta dulje nego bez kreme. No, iako SPF 50 predstavlja najvišu moguću zaštitu od sunca, to naravno ne znači da se možemo namazati i cijeli dan provesti na suncu. Kremu s ovim faktorom je potrebno nanositi u redovitim intervalima, svaka dva sata i treba je nanijeti u dovoljnoj količini (za odraslu osobu puna šaka kreme).

Stoga, osim UVB zaštite na koju se odnosi oznaka SPF faktora, dobra krema za sunčanje mora štiti i od UV zraka. Pritom omjer UVB i UVA faktora mora biti najmanje 1:3 i takve kreme imaju oznaku UVA u krugu. Najbolji je izbor krema sa zaštitnim faktorom barem 50 ili 30 i da ima tu oznaku u krugu.

Danas postoje čak i kreme koje štiti i od vidljivog svjetla jer se smatra da i ono ima loš učinak. 

S obzirom na mehanizam djelovanja, zaštitne kreme dijelimo na sredstva s organskim zaštitnim filterima i anorganskim. Anorganski odbijaju UV zračenje, a organski apsorbiraju i razgrađuju UV zračenje u koži. Najbolje kreme imaju kombinaciju oba filtera.

Prilikom odabira kreme treba obratiti pozornost i na njen terapijski učinak s obzirom da imamo različita stanja kože koja zahtijevaju određenu njegu tako da imamo liniju za akne, hiperpigmentacije, linije krema za osjetljivu kožu sklonu alergijama, tonirane zaštitne krema, a posebna skupina su djeca kojima trebaju preparati koji imaju oznaku za primjenu u dječjoj dobi.

Prilikom izbora zaštitnog faktora vodimo se tipom kože. Prema osjetljivosti razlikujemo pet osnovnih tipova kože:  foto tipove 1 i 2 – svijetla koža, crvena ili plava kosa, svijetle oči, brzo izgore, rijetko pocrne; foto tip 3 – mediteranski tip, tamnija kosa i koža, rijetko pocrvene, uvijek potamne; foto tip 4 i 5 – tamni tipovi kože, hispanci i crnci. Postoje i jedan miješani tip koji je kod nas često prisutan, a to je foto tip 3 – svijetle oči, tamna koža i kosa, lako crne, ali i dalje spadaju u foto tip 1 i 2.

Važno je kad odaberete zaštitni faktor primjeren svojem tipu kože, kremu nanijeti obilno prema uputi prije izlaganja suncu,  ponavljati nanošenje, naročito nakon kupanja, znojenja ili brisanja ručnikom – napomenula je magistra farmacije Jasminka Horvat..

KAKO PRAVILNO ZAŠTITI DJEČJU KOŽU

– Dječja koža je osjetljivija od kože odraslih i potrebna joj je veća zaštita od štetnog UV zračenja. Puno je tanja, čak pet puta od kože odraslih i zbog toga je kožna barijera slabija, štetne zrake prodiru dublje i brže u slojeve kože i tako uzrokuju opekline i oštećenja. Dječja koža sadrži i manje melanina koji koži daje pigment, boju i koža je zato više osjetljivija na UV zračenja. Ako i pocrne, to im opet nije taj zaštitni faktor čije se stvaranje dosegne između 12. i 14. godine. Djeca su uvijek foto tip 1 ili 2, što znači da ih treba posebno čuvati od sunca. Budući da se igraju na otvorenom prostoru tijekom cijele godine, ukupna kumulativna količina UV zraka kojom su oni izloženi puno je veća nego kod odrasle populacije i stoga ih treba zaštiti tijekom cijele godine.

Važno je izbjegavati boravak na jakom suncu između 10 i 16 sati, nositi zaštitne šeširiće, laganu i gusto tkanu odjeću te naočale koje štite oči od sunca, boraviti u hladu što je više moguće,  piti dovoljno tekućine kako bi se spriječila dehidracija te koristiti kreme s vrlo visokom zaštitom od sunca prilagođene dječjoj koži.

Djecu do 6 mjeseci ne bi trebalo nikako izlagati suncu, od 6 mjeseci do godinu dana nikada direktno, uvijek pod nekakvom sjenom, a starijoj djeci obavezna je zaštitna krema sa  SPF30 i SPF50 koji odbijaju do 98 posto zraka. Proizvod mora štititi od UVA i UVB zraka i biti vodootporan. Djeci se preporučuju kreme za zaštitu od sunca koje u sebi imaju mineralne, a ne kemijske filtere koji nisu štetni za kožu. Ovo je veoma važno za kožu sklonu atopijskom dermatitisu i alergijama.  S obzirom na osjetljivost dječje kože, preporučuje se koristiti zaštitne kreme koje ne sadrže parabene, mirise ni bojila. Koristite kremu koja sadrži sastojke koji potiču obnovu kože, umiruju kožne iritacije i sprječavaju oštećenja uzrokovana UV zračenjem. Važno je kremu nanijeti pravilno i redovito kako bi se pružila optimalna zaštita dječje kože. Krema za zaštitu od sunca se nanosi 30 minuta prije izlaganja suncu, a postupak se treba ponoviti svaka dva sata. Ako dijete boravi u vodi, onda je poželjno izabrati vodootporni proizvod koji će biti postojan. Treba imati na umu da će smanjena doza zaštitne kreme značiti i slabiju zaštitu od sunca te mogućnost pojave opeklina na koži – naglašava J. Horvat.

OPREZA NIKAD DOVOLJNO

Dugo i neoprezno izlaganje suncu može biti vrlo opasno i dovesti do značajnijih promjena na koži, od crvenila, opeklina, pa sve do nastanka tumora.

Opekline od sunca su se svima dogodile, ponekad i uz najveću pažnju. Prva pomoć kod opeklina je hlađenje kože oblozima, nekim lokalnim pripravcima, različitim gelovima, može i analgetik, nešto protiv bolova ukoliko su bol ili vrućica prisutni, te konzumacija dovoljno tekućine. Izlaganje suncu treba izbjegavati dok se opeklina u potpunosti ne povuče i koža se prestane ljuštiti. Nažalost ponekad ostanu i trajne promjene na koži u pigmentaciji.   
Teži oblici sunčanih opeklina zahtijevaju i odlazak liječniku.

A što se tiče promjena na koži koje nastaju kumulativnim dugotrajnim učinkom sunca, to su različiti kožni karcinomi, uključujući kao najzloćudniji melanom koji nastaje izlaganjem suncu nepripremljene, nezaštićene kože tijekom životnog vijeka, najčešće u djetinjstvu. Pod posebnim rizikom su osobe svijetle puti koje lako gore, osobe koje su izgorjele na suncu u djetinjstvu (ovdje govorimo o osobama koje imaju povećan rizik od razvoja karcinoma kože), zatim osobe koje puno vremena provode na suncu zbog posla  ili hobija, osobe koje se u kratkom razdoblju intenzivno izlažu suncu tijekom godišnjeg odmora, osobe koje koriste solarij, oni koji imaju više od 50 madeža na tijelu ili u obiteljskoj povijesti imaju nekoga s karcinomom kože, te osobe koje su imale transplantaciju nekog organa zbog primjene terapije koju imaju.

U Hrvatskoj od 2008. godine postoji program prevencije ranog otkrivanja zloćudnih kožnih tumora čija je zadaća upravo rano otkrivanje i liječenje bolesti. Koža je nešto što vidimo i vrlo lako primijetimo promjene na njoj, da se razvija neka lezija ili pigment koji do sada nismo imali.  Upravo u tom smjeru je i krenula kampanja borbe protiv melanoma Euromelanoma koja se provodi u svibnju, a sve  s ciljem upozoravanja na rizične čimbenike, potrebu fotoprotekcije, te se organiziraju pregledi građana diljem zemlje.

Hrvatska bilježi veliki porast broja oboljelih od zloćudnih tumora kože. Prema smrtnosti od melanoma Hrvatska je na četvrtom mjestu u Europi. Upravo stoga je važno poticati svijesti o rizicima, smanjiti izlaganja UV zrakama, a važni su i samopregledi.

– Sunčeva je svjetlost dar za zdravlje koji, upotrebljava li se pravilno, djeluje na sve organske sustave. Uživajte stoga u suncu, ali umjereno, oprezno i uz adekvatnu zaštitu – poruka je na kraju naše sugovornice magistre farmacije Jasminke Horvat.

(www.icv.hr, rtk)