Potraga za sezonskim radnicima, je već dobro uhodan proces za hotelijere, ugostitelje i velike trgovačke lance, svakako i građevinare te prijevoznike, donosi nove izazove.
Na pripremama aktivnosti posredovanja za sezonsko zapošljavanje HZZ počinje već u listopadu i studenom godine koja prethodi turističkoj sezoni. Organiziraju i selekcije poslodavaca koji su u potrazi za sezonskom radnom snagom kao i posredovanje i upućivanje kandidata na oglašena slobodna radna mjesta te obrazovanje nezaposlenih, gdje je cilj uključiti osobe u obrazovanje za nedostajuća zanimanja u turizmu.
Podsjetimo, na sezonskim poslovima 2019. najviše su bili traženi konobari, prodavači, sobari, čistači, kuhari i kuhinjski radnici te pomoćni kuhari i konobari i slično, sve m/ž, s time da ih je s evidencije Zavoda bilo zaposleno 20.001. U ostalim djelatnostima na sezonskim poslovima zaposlilo se 8966 osoba, a najviše ovim redom: u administrativno i pomoćno uslužnoj djelatnosti 2218 osoba, prijevozu i skladištenju 1251 osoba, prerađivačkoj industriji 1203 osobe te umjetnosti, zabavi i rekreaciji 854 osobe.
Pripreme za potragu za sezonskim radnicima počele su već krajem 2019., u siječnju aktivnosti su intenzivirane i bilježe više od 40.000 pretraživanja raznih sezonskih poslova. To je rast od više od 20 posto u odnosu na prošlu godinu za isto razdoblje uz primjetan rast interesa radnika iz susjednih zemalja, i to i dalje najviše iz Srbije te Bosne i Hercegovine, a onda se javila korona virus koji je, s razlogom utjecao na zapošljavanje u Hrvatskoj, što nam je potvrdio i predstojnik HZZ Područnog ureda Virovitica Hrvoje Belobrk:
– U ovo vrijeme u 2019. godini, u sezoni na moru bilo je uključeno 554 nezaposlene osobe, dok je to trenutno tek 139 osoba, te da je u javnim radovima bilo uključena 231 osoba, dok javni radovi zbog COVID-a 19 u 2020. nisu niti krenuli. Tako da je ta razlika od kada se gleda 2020. i 2019. godina koja iznosi 891 osobu zapravo svedena na nepostojanje sezonskoga zapošljavanja, te nepostojanje Javnih radova. Ovdje treba uvažiti i činjenicu da je popularna mjera SOR-a ukinuta u 2020.g. te da su mjere od ove godine u svojim uvjetima ograničile sve proračunske korisnike u zapošljavanju novih djelatnika kroz mjere zavoda – napomenuo je Hrvoje Belobrk istaknuvši svijetlu stranu te priče, Mjeru za očuvanje radnih mjesta.
– Tom mjerom obuhvaćeno je 6526 osoba u VPŽ, ukoliko to stavimo u odnos s ukupnim brojem zaposlenih u svibnju 2020. prema podacima HZMO, razvrstanih prema mjestu radu kojih je na području VPŽ 20.610 osoba, dolazimo do podatka da je nešto više od 31% radnika na području VPŽ-a financirano ovom mjerom. HZZ vodi 1212 predmeta mjere COVID 19, što otprilike odgovara i broju poduzetnika koji su istu koristili. Što se financija tiče, ukupno je rezervirano 69.691.845 kuna, dok je dosada isplaćeno 56.330.315 kuna – napomenuo je Hrvoje Belobrk te predočio statistike HZZ Područnog ureda Virovitica o zaposlenost od početka korona krizom odnosno 16. ožujka, do srijede 24. lipnja.
Na samom početku Korona krize i VPŽ bilo je registrirano 4431 nezaposlenih osoba, dok je mjesec dana kasnije ta brojka porasla na 4808 osoba. Sredinom svibnja bilo je 4782 osobe, dok je 15. lipnja broj nezaposlenih bio 4836. No 9 dana kasnije imamo smanjenje broja nezaposlenih za 145 osoba, odnosno 4691 nezaposlenu osobu. Kao pokazatelj trenda vidimo da u lipnju imamo 328 ulazaka u evidenciju, od toga iz radnog odnosa 272 osoba, te 522 izlazaka iz evidencije, od toga 459 zbog zapošljavanja. Dakle trenutna situacija je da više ljudi započinje posao na novom radnom mjestu 459, nego što ih ukupno ulazi u evidenciju Zavoda 328 osoba – predočio nam je statističke pokazatelje Hrvoje Belobrk, zaposlena uz napomenu da su ovi podaci ostvareni u razdoblju kada nije bilo zapošljavanja u javnim i državnim tvrtka i institucijama, te se odnose isključivo na tržište rada realnog sektora. (www.icv.hr, bs)
