Proljeće je vrijeme dozrijevanja prvog sezonskog voća koje je uvelike zastupljeno na našim jelovnicima. Jedno od omiljenih je zasigurno i trešnja koja mami svojim izgledom i okusom te je upravo iz tih razloga mnogi imaju u svojim dvorištima ili vrtovima.

Zbog klimatskih promjena proljetne vrste voća dozrijevaju kasnije, tako su i dvije omiljene voćne vrste, jagoda i trešnja, došle kasnije, no naši uzgajivači tog voća rekli bi da je to ipak najmanji problem. Veći problem su ovogodišnje loše vremenske prilike koje će značajno umanjiti prinose, posebno kada je riječ o trešnjama.

To su nam potvrdili i u Udruzi voćara VPŽ, a da bismo se i sami uvjerili u to, zaputili smo se u Gradinu kod njihovog člana, poljoprivrednika i vlasnika OPG Crljen, Zlatka Crljena, koji između svekolikog voća ima i oko 200 trešanja.

– Obilne kiše koje su padale baš onda kada ne bi trebale padati donijele su nam brige i probleme. Iz tog razloga ranih vrsta trešanja skoro da i nema na policama, izuzev onih iz uvoza, što će domaćim proizvođačima koji mukotrpno rade svoj posao donijeti veliku štetu. Dosta ranih sorti trešanja uvelike je oštećeno, a tako je i kod mene. Ostaje mi samo nadati se da će nam vrijeme sada ipak ići na ruku pa će se moći brati dobri plodovi kasnijih sorti trešanja – kaže Crljen te ističe kako ni berba neće proći bez problema zbog manjka radne snage. 

– Neću niti spominjati koliko su gore otišle cijene inputa, a o uvozu da i ne govorim. Sve to uvjetovalo je da izostaju mladi nasadi, a domaći voćari sve više krče svoje voćnjake. Ni sam za sebe nisam siguran hoću li i dalje nastaviti s trešnjom jer će mi se ove godine urod, u najboljem slučaju, prepoloviti i onda računice nema – rekao nam je Zlatko Crljen.

Počekom svibnja cijene uvoznih trešanja, uglavnom iz Španjolske, na policama su iznosile i 28 eura po kilogramu, pa im se cijena spustila na 15. Voćari vjeruju da će s dozrijevanjem domaćih trešanja, cijena uvoznih spustiti i poravnati na 8 do 10 eura. Tome se nada i Zlatko, koji je itekako svjestan slabe kupovne moći dijela građana, pogotovo kada se radi o umirovljenicima.

– Znamo da naši ljudi moraju paziti na svaki cent, tako da ne možemo s cijenama naših proizvoda postati nedostupni tim skupinama. Znam samo da ona ne bi smjela biti visoka, pa onda postoje izgledi da ćemo nešto prodati, odnosno da će naši građani nešto kupiti. Još nisam izlagao na tržnici, ali uskoro ću krenuti pa ćemo vidjeti. Što se trešanja tiče, ne očekujem čudo. Nadam se da ću imati više sreće s nekim drugim voćnim vrstama koje uzgajam. I dalje sve ostaje neizvjesno, a tako je poprilici bilo i prije nekoliko godina – rekao nam je Zlatko Crljen.

(www.icv.hr, bs; foto: B. Sokele)