Lovna sezona se zahuktava pa tako lovci iz lovačkih udruga u listopadu love sve vrste sitne divljači osim kune zlatice, ali i sve vrste krupne divljači osim srnjaka. Tim povodom u listopadu i studenom pa sve do veljače 2025. godine na lovištima će biti i povećan broj lovaca, a lovačke udruge dužne su se pobrinuti za propisan odstrel divljači isključivo onih lovaca, članova lovačkih udruga koji imaju dopuštenje za odstrel, točan broj divljači koja se može odstrijeliti, ali isto tako i za sigurnost u lovu.
Tim povodom posjetili smo predsjednika Lovačke udruge “Srndać” iz Virovitice Josipa Viljevca koji zajedno sa svojim kolegama lovcima ovih dana ima pune ruke posla, jer lovna sezona koja je započela 1. listopada mora proći u najboljem redu i bez propusta.
– Prvo i osnovno pravilo je to da je zabranjena uporaba vatrenog oružja bez posebne dozvole, u našem slučaju dozvoljena je isključivo za lov i to prema planu i programu udruge. Drugo pravilo je, da bi lovac ustrijelio određenu vrstu divljači, mora imati dovoljan broj bodova koje sakuplja na obuci i iskustvo na radnim akcijama kao član lovačke udruge. Treće pravilo je to da postoji točan broj divljači koja se smije ustrijeliti, a i sami znamo da se ne radi o velikim ciframa jer mora se razmišljati o mogućnostima za omasovljenje životinjskog fonda. Kao četvrto, postoje pravila u kojem mjesecu se lovi koja životinja. Naime, točno je određeno koje životinje se love, a koje ne u pojedinom mjesecu, s tim da se u travnju naprimjer ne lovi niti jedna životinja. U lovstvu se valja strogo pridržavati pravila, jer mi smo ti koji bi trebali davati primjer drugima kako se odnosi prema prirodi i životinjama – odmah nam je na početku susreta rekao Josip Viljevac.
Uz sve to, dodao je da su i neophodne mjere sigurnosti u lovu. To uključuje obvezno nošenje lovačke uniforme te signalizirajućih prsluka i traka koji omogućuju bolju uočljivost lovaca, što je posebno bitno u ovom razdoblju godine dok još list nije sasvim otpao i dok još uvijek relativno gusta vegetacija smanjuje vidljivost, zatim postavljanje štanda, odnosno vatrene linije lovaca, pravilno i sigurno rukovanje oružjem i dr.
-Iako su lovna područja označena i osigurana, svaki lovac je dužan kontrolirati da na vatrenoj liniji nema nekog “zalutalog prolaznika” ili ne daj Bože nesavjesnog kolege lovca. Koncentracija svih nas u lovu mora biti neprekidna, a sve to postiže se kvalitetnim predznanjem, iskustvom i dobrom organizacijom – upozorio je Josip Viljevac.
Osvrnuo se Viljevac i na važnije aktivnosti lovaca nego što je sam lov.
-Najvažniji zadatak lovaca je briga za prirodu i divljač, u što spada i prihranjivanje divljači, osim u zimskim mjesecima kada hrane u prirodi nema. U tu svrhu imamo oko 50 hraništa, a prihrana divljači je osnovna obveza za svakog lovca. U posjedu imamo uglavnom kukuruz, pšenicu i nešto voća, ali jedna od najvažnijih stavki je sol, tako da na svakom hraništu mora biti dovoljna količina. Postoje i pojila i nijedna životinja za to nije zakinuta. Briga o prirastu je također na najvišoj razini, a evidencija koliko i koje će se životinje odstrijeliti mora biti u planu i programu svake lovačke udruge pa tako i naše. Broj matičnog stada zakonom je određen i tu nema improvizacija. Vjerovali to neki ljudi ili ne, lovci odstrijeljuju mali postotak divljači u odnosu na ukupan broj, osim kada je riječ o divljim svinjama koje se odstrijeljuju tijekom cijele godine što je regulirano zakonom o sprječavanju i prenošenju svinjske kuge – rekao je Josip Viljevac.
Informirao nas je i o životinjskom fondu koji obitava na prostoru Lovačke udruge “Srndać”.
-Imamo jelensku i srneću divljač, crnu divljač, odnosno divlje svinje, fazane, zečeve, prepelice, manjim dijelom trčke i naravno nametnike, čagljeve, lisice, kune i dabrove – rekao je Josip Viljevac.
Dotaknuo se još jedne važne teme, a to je kontrola lovišta koja se na mnogim područjima obavlja lovačkim kamerama.
-Razlika između lovačkih i nadzornih kamera je da se lovačke postavljaju na visinu od otprilike jednog metra, a kontroliraju samo prolazak divljači i mogu se postaviti u zakupljeni prostor koji služi u svrhu lova bez privole vlasnika te ili tih parcela. Nadzorne kamere koje kontroliraju prolazak ljudi mogu se postaviti isključivo uz prethodno odobrenje vlasnika parcela na kojima se obavlja lov, jer nitko nikoga nema pravo neovlašteno snimati. Ako je vlasnik zemljišta dao odobrenje i ako zakupnik smatra da mu te nadzorne kamere trebaju radi sprječavanja krađe ili štete, tada se mogu postaviti. Uglavnom se to koristi za komercijalni lov. Mi nemamo niti jednu nadzornu kameru i nemamo potrebe za njom. Posjedujemo samo desetak lovačkih kamera raspoređenih po potrebi lovaca. Sa zadovoljstvom mogu reći da nemamo problema s krivolovcima, odnosno onim lovcima koji ne poštuju pravila lova i zvjerokradicama, odnosno onima koji nisu članovi lovačkih udruga i love na svoju ruku. U našoj udruzi od 40 članova, njih tridesetak ima pravo loviti i toga se držimo. Radi se o iskusnim i savjesnim lovcima i uzornim građanima, jer jedino takve ljude i primamo u naše članstvo – zaključio je Josip Viljevac.
(www.icv.hr, bs)
