Naleti vozila na divljač (ponekad i obrnuto) prilično su česta pojava. Svi koji su sudjelovali u sličnim sudarima, posebice kada je u pitanju sudar s jelenskom divljači, znaju da su štete velike i povlače za sobom brojne komplikacije. Jer, naplata potraživanja posebna je priča i dugotrajan postupak, a nerijetko se događa da vozač štetu nikada ne naplati jer nema od koga.

CESTA U LOVIŠTU
Tko je kriv za nastalu štetu, glavno je pitanje koje se tada postavlja. Je li to tvrtka koja održava prometnicu, a na zahtjev lovačkog društva nije postavila prometni znak, odnosno znak opasnosti koji upućuje na mogućnost izlijetanja divljači na cestu? Je li kriv vlasnik lovišta koji nije spriječio moguću štetu ili pak vozač koji nije poštovao propise?
U pravilu, svaka županija ima problem s naletom vozila na divljač. U posljednje vrijeme zabilježeno je nekoliko slučajeva i na novootvorenoj dionici virovitičke Sjeverne obilaznice, cesti koja se nalazi u lovištu Lovačke udruge “Srndać”. Od ukupno 9,1 kilometar te obilaznice preko lovišta Lovačke udruge “Srndać” prolazi čak 7 kilometra ceste. Kako ističe predsjednik udruge Jozo Viljevac, oko 80 posto zapadne i sjeverne virovitičke obilaznice prelazi preko njihova lovišta. Ceste su lovište smanjile za oko 1000 hektara, a samim time i zbunile divljač kojima je to područje bilo prirodno stanište. Prema zakonu cesta nije dio lovne površine, a u pojasu od 300 metara s lijeve i desne strane ceste nije dozvoljen lov pa stoga lovačke udruge ne bi niti trebale odgovarati za nastalu štetu.

JEDNA PRIJAVA MJESEČNO
– Nama lovcima cesta ne smeta, dapače smatramo je iznimno važnom za razvoj infrastrukture i prometa. No, mi se sada nalazimo u teškoj situaciji jer vozači tuže našu udrugu zbog naleta divljači na njihove automobile i na Sjevernoj obilaznici. U pravilu mjesečno imamo jednu prijavu za naknadu štete jer mnogi vozači, izbjegavajući odgovornost pri naletu na divljač, pobjegnu s mjesta nesreće, pogotovo oni alkoholizirani. Od otvorenja obilaznice do sada dobili smo tri nove prijave. Nakon tužbe vozača vučemo se po sudu, gdje mnogo toga ovisi o odvjetnicima i sucima. Godišnje samo za parničenje odvjetnicima plaćamo i po 13.000 kuna – ističe naš sugovornik, te dodaje da prilikom tužbe vozači tvrde da su dionicom ceste na kojoj je na njih naletjela divljač vozili propisanom brzinom, no štete na automobilu često svjedoče drugačije.
– Prema šteti na automobilu vidi se da tu nešto nije u redu, tj. da su vozili prebrzo, a što se vještačenjem vrlo lako može i dokazati – smatra Jozo Viljevac.

ZATVORILI PUTOVE ŽIVOTINJAMA
Naleti na divljač nisu novost, smatra ovaj iskusni lovac, dodavši kako su se oni i ranije događali, ali da ih u budućnosti vozači mogu očekivati i više.
– Izgradnjom cesta zatvoreni su migracijski putovi divljači, a u međuvremenu za njih nije izgrađen niti jedan zeleni prijelaz ili ispust – kaže Viljevac te ističe kako su lovci prilikom izgradnje obilaznice na vrijeme ukazali Hrvatskim cestama na taj problem.
– U odgovoru su nam napisali da na tom dijelu ceste nema opasnosti od naleta divljači, iako se zna da su glavne migracijske rute divljači sjever – jug, odnosno Bilogora – Drava – govori Jozo Viljevac.
A da su lovci bili u pravu, pokazuju i iskustva vozača.

ZAŠTIĆENE ŽIVOTINJE
Jozo Viljevac nadalje ističe da u susjednoj Mađarskoj vozač koji naleti na divljač sam plaća štetu na vozilu, a ukoliko divljač ugine, i naknadu lovačkim društvima. Prema hrvatskim zakonima, pak, cestari ili komunalni redari moraju pokupiti uginulu ili stradalu životinju s ceste, a nikako lovci. Ako lovac pokupi stradalu životinju, direktno priznaje krivnju, tj. da je životinja njihovo vlasništvo te su i odgovorni za nastalu štetu na vozilima.
Divljač je pod zaštitom i u vlasništvu države, a Ustav je definira kao jedan od općeg interesa za Hrvatsku. Iako cesta nije lovište, iskustvo lovaca govori kako sudovi u pravilu, prema Zakonu o općoj odgovornosti, ipak presuđuju protiv lovačkih društava, stavljajući ih tako u težak položaj.
– Zbog visokih isplata naknada šteta mnoga lovačka društva morala su se ugasiti i prestati s radom – upozorava Jozo Viljevac.

OŠTEĆENI TRAŽE JEDNOSTAVNIJU NAPLATU ŠTETE
Trenutna praksa izgleda ovako: vozač prijavljuje nalet na divljač, policija izlazi na uviđaj i na zahtjev osiguravajućih društava dostavlja im izvješće. Nakon toga, njihove pravne službe poduzimaju daljnje radnje oko naplate štete. Iz osiguravajućih društava poručuju da štete isplaćuju svojim osiguravateljima uz uvjet kasko osiguranja. Bez njega nema ni isplate. Takvo stanje žele promijeniti članovi zagrebačke Udruge stradalih u prometnim nesrećama “Bonus”, koja je pokrenula zanimljivu inicijativu. Žele pokrenuti javnu raspravu i izmjenu zakona kako bi oštećenima bila omogućena jednostavna naplata u slučaju naleta na divljač. Što udruga predlaže? Povećanje obvezne premije osiguranja za simboličnih 10 kuna. Ako se uzme u obzir da u zemlji imamo oko dva milijuna vozila na koje se plaća premija autoosiguranja, povećanje od samo 10 kuna stvorilo bi fond premije od 20 milijuna kuna. Krajnji cilj te inicijative je skratiti trajanje sudskih postupaka i efikasniju naplatu, odnosno bržu isplatu odštete.

(www.icv.hr, Z. Ciprijanović: foto: lovac.info)