Centar za socijalnu skrb Virovitica s partnerima provodi važan projekt kojim se želi osnažiti mreža udomiteljskih obitelji, razviti izvaninstitucionalni oblik skrbi o starijima te ojačati svijest javnosti o potrebama starijih. Projekt će se provoditi u trajanju od 24 mjeseca.
Riječ je o projektu pod nazivom „Socijalne usluge 65+“ vrijednom 1.465.159,36 kuna koji će obuhvatiti lokalne zajednice iz čak šest županija s ciljem razvoja mreže socijalnih usluga za starije osobe, s naglaskom na izvaninstitucionalnu skrb.
– Ovim projektom želimo povećati socijalnu uključenost za 30 starijih osoba i unaprijediti kvalitetu socijalnih usluga, osnažiti 15 udomiteljskih obitelji, a za 30 stručnjaka osigurati jačanje kapaciteta za razvoj novih usluga i povezati ih s lokalnom zajednicom. Konkretno, želimo prepoznati potrebe starijih osoba i kroz projekt umrežiti i poboljšati rad centara za socijalnu skrb u Hrvatskoj – objašnjava M. Bajan Prokl.
Partneri virovitičkom CZSS na ovom projektu su Grad Virovitica, Grad Šibenik, CZSS Šibenik, Bjelovar, Karlovac, Osijek i Slavonski Brod, te općine Pitomača, Suhopolje, Gradina, Lukač i Špišić Bukovica. Projekt će omogućiti da stručnjaci koji rade sa starijim osobama i udomiteljima starijih osoba steknu nova znanja i iskustva kako bi što kvalitetnije pružili socijalnu uslugu u budućnosti, ali i na području šest županija analizirali potrebe starijih direktnim radom na terenu (svaki Centar na svom području), kao i potrebe za smještajem u udomiteljsku obitelj.
Želja im je i stvoriti mrežu udomitelja koji će se podupirati i kvalitetno surađivati kroz razmjenu iskustava, kao i senzibilizirati javnost o potrebama starijih i važnoj ulozi udomiteljstva.
– Ovim putem zahvaljujem svim zaposlenicima Centra za socijalnu skrb Virovitica, partnerskim centrima, Gradu Šibeniku, te posebno Gradu Virovitici i Razvojnoj agenciji VTA koji su odmah podržali projekte i pažljivo osluškivali potrebe na temelju kojih su nastali. Živimo u vremenima kada puno govorimo o temeljnim ljudskim pravima, a često zaboravljamo da se ona ostvaruju djelima. Svaki čovjek ima pravo koristiti pozitivne stečevine civilizacije i društva u kojem živi. S tom mišlju smo i krenuli u ove projekte – zaključuje M. Bajan Prokl.
