Ova godina nije obilovala oborinama koje su bile prijeko potrebne za uzgoj većine poljoprivrednih kultura, no kako kaže struka, ipak su u nekim krajevima Hrvatske bolji, a u drugima lošiji konačni rezultati i variraju od njive do njive. Tako je i situacija u kukuruzištima u Hrvatskoj različita pa, iako su berbe ove kulture tek nedavno počele, već se sada može naslutiti konačni rezultat. Poljoprivrednici na istoku imati će prosječni urod barem 9 tona po hektaru, što je po prilici na razini prošlogodišnjeg, a nekima će urod kukuruza ove godine biti manji 20 i više posto, za što najviše „optužuju“ nedostatak kišnih oborina u lipnju, u vrijeme oprašivanja. No, na našem području situacija je bolja.
– Situacija u Virovitičko-podravskoj županiji što se kukuruza tiče može se već sada ocijeniti dobrom – rekao nam je viši stručni savjetnik Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe VPŽ Ljubomir Duvnjak, te napomenuo da je na području naše županije u prvih 9 mjeseci palo oko 473 litre kiše po metru kvadratnom, što je kudikamo manje nego prošle godine, ali to neće utjecati na urod kukuruza.
– Kiša nam je došla baš onda kada je bila potrebna, odnosno kada je kukuruz trebao vlagu, tako da se već krajem rujna, a pogotovo početkom listopada moglo uvidjeti da je kukuruz zreo, tako da su ljudi odmah prionuli branju. Čak i kulture poput soje i suncokreta na primjer koje su već trebale biti skinute, čekaju na red, jer kukuruz ne može čekati. Do ove godine bilo je drugačije, kukuruz je kasnije dozrio tako da je uvijek dolazio na red iza soje i suncokreta. Također razlog tome može biti i sadnja neke ranije vrste hibrida koja može postići veću otkupnu cijenu, pa onda i poljoprivrednici posegnu za tim.
No kada već spominjemo nove hibridne vrste kukuruza, moramo tome pridodati da je svake godine prinos sve veći. Nekada je na primjer prosječni prinos bio 5 do 6 tona po hektaru, sada je oko 9, što znači da uspješniji uzgajivači imaju i po 15 do 16 tona kukuruza po hektaru, dok su neki pak ostali na razini od prije, a sve to ovisi naravno od puno faktora. No, preostaje ubrati još 80 posto preostalog kukuruza, a tek tada će se znati pravi rezultati, ali bit ćemo optimsti, te ako se „po jutru dan poznaje“, možemo očekivati lijepe rezultate – rekao je viši stručni savjetnik Ljubomir Duvnjak napomenuvši na kraju da prosječna otkupna cijena kukuruza još nije definirana i o njoj je još pre rano govoriti, ali ostaje se nadati da će unatoč drastičnom smanjenju stočnog fonda u Hrvatskoj ta cijena biti barem na razini prošlogodišnje, dakle oko 0,90 kuna za kilogram, što će naravno varirati od otkupljivača do otkupljivača.
(www.icv.hr, bs)
