Ukupna hrvatska voćarska proizvodnja već je godinama u padu. Od 2018. do 2022. godine proizvodnja voća pala je od 180.000 na 120.000 tona. Prisutan je naročito pad u proizvodnji jabuka gdje smo u najboljim proizvodnim godinama imali proizvodnju i iznad 100.000 tona (uglavnom oko 90.000 tona) da bi posljednjih godina proizvodnja pala ispod 50.000 tona, tako da nam je samodostatnost u proizvodnji jabuka za konzumnu potrošnju oko 70 posto. Prema prognozi Hrvatske voćarske zajednice, ove godine očekuje se oko 60.000 tona uroda jabuka, od čega oko 30 posto mogu zadovoljiti uvjete kvalitete za preradu, a samo oko 45.000 tona za konzumnu potrošnju. To je količina koja se pojavljuje na tržištu unazad nekoliko godina i s njom ne zadovoljavamo potrebe potrošnje u Hrvatskoj.
Padaju i površine pod nasadima jabuka. Prije ulaska u EU imali smo više od 6.000 ha nasada jabuka, a sad smo na oko 3.500 ha, dok u intenzivnoj proizvodnji koja ima navodnjavanje i zaštitu od tuče ima svega oko 2.000 hektara. U strukturi površina prevladavaju vrlo mali voćnjaci, gotovo trećinu manji od 1 ha.
U Virovitičko-podravskoj županiji jabuka je jedna od najzastupljenijih voćnih vrsta, a naši voćari su također suočeni s tim problemima, što nam je potvrdio i član Udruge voćara VPŽ Zdravko Pokupić iz Vukosavljevice, koji jabuke sadi na oko 5 hektara površine, a prinos mu je unazad nekoliko godina uglavnom oko 30 do 40 tona po hektaru.
-Nekad je prinos bio i preko 50 tona po hektaru, ali zbog klimatskih promjena koje su se očitovale posebno ove godine, prinos jabuka je u znatnom padu i u najboljem slučaju iznositi će 30 tona po hektaru – rekao nam je Zdravko Pokupić koji je odmah i obrazložio ovo tužno stanje.
-Ova godina je bila specifična zbog velikih padalina koje su srušile i kvalitetu i prinos. U tom kritičnom razdoblju zbog niskih temperatura, fuzikladija i učestale uporabe sistemičnih sredstava nakon infekcija, koje su utjecale na kvalitetu samog ploda, stvorila se mrežavost i slični fiziološki poremećaji na plodovima koji se inače u nekoj normalnoj godini ne događaju – dodao je Pokupić.
Istaknuo je potom i dodatni problem “brisanja” nekih potrebnih zaštitnih sredstava za liste redovne uporabe.
-Unazad nekoliko godina suočeni smo s problemom uvjetovanim “brisanjem” s liste nekih zaštitnih sredstava kojima bi mogli bar jednim dijelom doskočiti klimatskim promjenama. Riječ je o načinima Europske unije da se iz konvencionalne prelazi na integralnu, odnosno ekološku proizvodnju. Svjesni smo da je ona budućnost svih nas, ali u lošim vremenskim uvjetima kakvi su bili posebno ove godine, takva ekološka priča ne prolazi jer neće biti zadovoljavajućih rezultata. Onaj drugi problem je i nekorektan uvoz van Hrvatske kojem se još nije doskočilo, a trebalo je odavno – zaključio je voćar Zdravko Pokupić.
(www.icv.hr, bs, foto: B. Sokele)
