Prosinac je vrijeme kada se priprema hrana za cijelu godinu, ali i dani kada mještani jedni drugima pomažu. U proteklih nekoliko godina i to se promijenilo, ali relativno toplo vrijeme u studenom i prosincu, pomaklo je vrijeme svinjokolje. No kao što bi to znali reći stariji i iskusniji, veći je problem što su sela prazna, a svinja je sve manje, pa i tradicija svinjokolje lagano izumire. Razlog je i više nego poznat, trgovački centri dovoljno su opskrbljeni mesom, a ljudi, posebice oni mlađi, imaju druge navike.

To nam je potvrdila i predsjednica Udruge uzgajivača svinja VPŽ Mirjana Bilović, potkrijepivši tu činjenicu podatkom da je nekadašnja tradicija imanja u svinjcu jednu, dvije ili tri svinje odavno prošla.

-Tako mali broj svinja ne isplati se držati jer je hrana za prehranu tih životinja isuviše skupa, a tu su i drugi troškovi držanja tih životinja. Oni koji imaju farme, iako manje, još uvijek mogu zaraditi i taj posao im se isplati, a oni koji to nisu u mogućnosti najčešće kupuju svinju za klanje, živu ili očišćenu, a već dugo je učestala i kupnja očišćenih svinjskih polovica – napomenula je Mirjana Bilović koja u svom posjedu ima farmu svinja od kojih jedan dio služi za njihove potrebe, a drugi dio prodaju u obliku svježeg ili suhog mesa.

-Računica je i više nego jasna, kupite prase za nekih 500 kuna, a valja ga i hraniti, pa ako imate sreće da se ne razboli i da za njega ne morate plaćati dodatne troškove, ostaje vam najmanje 500 do 1000 kuna za njegovu prehranu, pa onda vidite da li vam ga se isplati držati. Postoje ljudi, a radi se vjerujem o većini, koja ne mari za kvalitetu mesa, te isto kupuje za male novce po trgovačkim centrima, pod izlikom, “nije to meso toliko manje kvalitetno nego domaće”. To je upravo ta najveća zabluda, jer ni jedno meso ne može zamijeniti ono pravo domaće, niti po okusu, niti iz zdravstvenih razloga. Iako je svijest kupaca porasla u odnosu na prijašnje razdoblje, još uvijek je preniska, pa je i svinjokolja sve manje. To bi u svakom slučaju trebalo ići na korist imateljima svinja, ali odgovorno mogu reći da i ne ide onako kako su očekivali, jer meso se uglavnom kupuje po trgovačkim centrima. Možda je to uvjetovano i navikama mlađih ljudi kojima je tradicija svinjokolje i konzumiranja svježih domaćih proizvoda strana, ali u svakom slučaju sigurno je uvjetovana bržim tempom življenja i sklonost usporednoj ishrani poput fast fooda i sličnom – primjetila je Mirjana Bilović napomenuvši da ni epidemija koronavirusa nije mogla omesti ovaj posao onima koji to žele raditi.

Za svinjokolju nije potrebno puno ljudi, eventualno tri do četiri osobe koje to uistinu znaju raditi.

– Dakako, svi oni imaju zaštitne maske, rukavice i sve ostalo što je potrebno, tako da slobodno mogu reći da COVID-19 ni malo nije uvjetovao dinamici obavljanja tog posla. Izostala su jedino tradicionalna druženja uz svinjokolju, jer znamo da je to stari dobri narodni običaj koji je drag i mještanima, ali i turistima koji vole selo i seoske običaje – zaključila je Bilović.

(www.icv.hr, bs, foto: I. Bedeković, arhiva)