S obzirom na to da pandemija koronavirusa još nije završila, sve se više nameće i pitanje što će u ovoj kolektivnoj traumi koja traje već dulje vrijeme biti s našim mentalnim zdravljem, a osobito s mentalnim zdravljem djece i mladih. Svjetski dan mentalnog zdravlja koji se svake godine obilježava 10. listopada prigoda je da se ovoj temi posveti više pažnje.

Svjetska zdravstvena organizacija mentalno zdravlje definira kao stanje u kojemu pojedinac ostvaruje svoje sposobnosti, uspješno se nosi sa stresom svakodnevnog života, radi produktivno i učinkovito te doprinosi svojoj zajednici. Mentalno zdravlje dakle nije samo puko odsustvo bolesti, već stanje u kojemu pojedinac može ostvarivati sve svoje potencijale. Nepovoljne osobne okolnosti i rizična ponašanja, kao i nepovoljne okolnosti u okruženju otežavaju, pa katkad čak i onemogućavaju pojedincu da živi u potpunosti zadovoljno i ispunjeno. Jedna od takvih nepovoljnih okolnosti je i aktualna pandemija koronavirusa. Mnogi se ljudi moraju izolirati od svakodnevnih socijalnih kontakata, prisiljeni su na promjenu ustaljenog životnog ritma, a izolacija i socijalna deprivacija (uskrata socijalnih kontakata za kojima kao društvena bića imamo potrebu) ljude čine ranjivijima i izloženijima rizicima za mentalno zdravlje. Dakle, koronavirus svakako jest rizik za tjelesno zdravlje, ali ne smije se zanemariti nepovoljan utjecaj brojnih ograničenja tijekom pandemije i na mentalno zdravlje. Dapače, pandemija koronavirusa trajat će vjerojatno puno kraće od već sada tinjajuće pandemije mentalnih bolesti koje će se tek početi manifestirati. Ovo je vrlo zabrinjavajuće, a osobito za djecu i mlade koji se često teže nego odrasli nose s kriznim situacijama te ugroza njihovog mentalnog zdravlja ima za njih, ali i za društvo u cjelini, potencijalno dugoročne nepovoljnije utjecaje.

Teškoće s mentalnim zdravljem mogu biti u vrlo širokom rasponu od onih blažih (nelagoda, frustracija i tjeskoba), preko težih (stres, teškoće sa spavanjem, konflikti u međuljudskim odnosima), pa do vrlo teških i ozbiljnih (pri čemu se mogu razviti i mnoge osobito složene tegobe poput depresije i sličnih). Neka istraživanja u pojedinim europskim državama već pokazuju da u tijeku pandemije gotovo dvostruko više odraslih prijavljuje simptome depresije u odnosu na razdoblje prije pandemije koronavirusa. Svaki peti ispitanik u ovim istraživanjima prijavio je i negativne promjene u apetitu, gubitak interesa za normalne životne aktivnosti, poteškoće u pažnji i koncentraciji te niz ostalih teškoća u svakodnevnom životu.

Kada je o mladima riječ, prije pandemije koronavirusa svaki je sedmi adolescent u dobi između 10 i 19 godina starosti imao dijagnosticiran neki mentalni poremećaj, a situacija s pandemijom to je samo pogoršala. Nalazi međunarodnog istraživanja koje su proveli UNICEF i Gallup u 2021. godini ukazuju na to da se svaka peta mlada osoba u dobi između 15 i 24 godina starosti osjeća depresivno ili da je izgubila interes za svakodnevne aktivnosti, pa i one uobičajene. Ako tome pridodamo činjenicu da je depresija galopirajući javnozdravstveni problem u cijelome svijetu i uskoro bi mogla biti vodeća dijagnoza (od nje u Hrvatskoj boluje više od 10% stanovnika), sasvim je jasno da je mentalno zdravlje mladih osobito ugroženo, i to na duge staze. Mlade koji su u riziku dodatno ugrožava procjena prema kojoj tek svaka peta mlada osoba dobije odgovarajuću stručnu pomoć, a tome sigurno ne doprinosi niti strah od stigme (negativnog obilježavanja i etiketiranja) koja često prati osobe s teškoćama s mentalnim zdravljem. Ovi se rizici još i pojačavaju u onim situacijama koje pred mlade postavljaju dodatne zahtjeve i očekivanja, kao što su recimo ispitne situacije u školama i na fakultetima. Stoga je važno uložiti napore kako bi se proaktivnim djelovanjem suzbili mogući nepovoljni ishodi za mentalno zdravlje, osobito mladih. U tom je smislu Zavod za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije učinio kvalitativne iskorake u području proaktivne skrbi o mentalnom zdravlju. Još je 2010. godine profesor Siniša Brlas sa skupinom hrvatskih psihologa pokrenuo projekt „Psihologija u zaštiti mentalnog zdravlja“, jedinstven ne samo u našoj zemlji, nego i u ovom dijelu Europe. U okviru toga projekta objavljeno je niz važnih publikacija i vodiča za ranjive populacijske skupine, a u kontekstu skrbi o mentalnom zdravlju mladih osobito se ističe vodič „Kako prevladati ispitnu tjeskobu“ kojega su autori psiholozi Siniša Brlas i Ivana Martinušić i koji je besplatno dostupan svima na www.zzjzvpz.hr.

Poznato je da poremećaji i teškoće u mentalnom funkcioniranju dovode posljedično i do problema s tjelesnim zdravljem, jer su mentalno i tjelesno zdravlje usko povezani. I da stvar bude gora, sve te posljedice kolektivnih trauma mogu potrajati desetljeće, pa i dulje nakon što pandemija prođe, jer se tek s vremenskim odmakom nakon traumatičnog iskustva razvijaju značajniji simptomi posttraumatskog stresnog poremećaja koji se često kasno prepoznaju, a dugo se i mukotrpno saniraju.

Kako bi se što je moguće više spriječili mogući nepovoljni ishodi pandemije na mentalno zdravlje populacije, pomažuće struke, a osobito psiholozi, ulažu napore u smjeru proaktivne skrbi o mentalnom zdravlju. U tom su smislu građanima na raspolaganju stručni resursi (i neposredno i na daljinu), usluge su mahom besplatne, a za sva dodatna pitanja može se konzultirati i knjiga „Koronavirus i mentalno zdravlje; psihološki aspekti, savjeti i preporuke“ koju su psiholozi napisali u vrlo kratkom vremenu od početka pandemije koronavirusa i stavili ju na raspolaganje svima zainteresiranima (besplatno je dostupna na internetskoj stranici Hrvatske psihološke komore). Jedan od autora u toj knjizi također je profesor Siniša Brlas.

Međutim, svatko od nas može i sam mnogo učiniti za vlastito mentalno zdravlje te je svakako poželjno usmjeravati se na one aktivnosti koje mogu osnažiti i očuvati vlastito mentalno zdravlje.

(www.icv.hr, S. Brlas)