U Upravi šuma Slatina privodi se kraju sadnja biljaka. Uz Suhopolje, Slatinu, Ćeralije i Voćin, svoje posljednje sadnice ovih dana sade i u Šumariji Virovitica. Na području Uprave šuma Slatina ukupno će biti posađeno 343.960 sadnica, od čega 100.000 sadnica hrasta lužnjaka, 249.160 sadnica hrasta kitnjaka i 3.000 sadnica crnog oraha.
Šumarija Virovitica ima dvije gospodarske jedinice – Suhopoljsko-virovitičku nizinsku šumu, površine 415 hektara i Virovitičku Bilogoru, površine 7255 hektara. Uz hrast kitnjak, grab i bukvu, ova Šumarija može se pohvaliti i jednom vrstom koja joj je neslužbeni simbol: lipom, svojevrsnim brendom područja Virovitičke Bilogore.
– S ponosom možemo reći kako su pčelari koji su svoje pčele vodili na ispašu na lipu, na područje Virovitičke Bilogore, na međunarodnom natjecanju u kvaliteti meda u Londonu dobili izvrsne ocjene. Lipa je kao nespecifično gospodarska vrsta na našem području ostala zbog utjecaja nekadašnjih pruga na području Bilogore i danas je ta vrsta jedna posebna sastojina po kojoj smo poznati. Što se tiče same obnove, dosta je teška vrsta jer kako kažu sami šumari – poslije lipe ne ide ni lipa – ističe Mario Kutija, upravitelj Šumarije Virovitica.
Jedna od glavnih aktivnosti Šumarije odnosi se na obnovu šuma, za što godišnja ulaganja iznose oko tri milijuna kuna. Do kraja godine Šumarija će posaditi ukupno 110.000 sadnica, oko 40.000 sadnica hrasta lužnjaka, dok je ostatak hrast kitnjak. I u ostalim aktivnostima vezanima uz prirodnu obnovu šuma uvijek je puno posla: njega podmlatka, čišćenje, sadnja…
– Nažalost, percepcija je takva da ljudi misle kako samo rušimo drveće. Mi kad radimo dovršni sijek (obaramo sva stara stabla), to je znak da ispod krošanja, na tlu, već postoji novi prirodni pomladak tj. nova generacija šume. Kad bi stara stabla, koja moramo srušiti, ostala, onda nova šuma ne bi mogla rasti, pogotovo hrast koji je heliofit i koji ovisi o svjetlosti – kaže M. Kutija.
DOBRA SURADNJA S LOVCIMA, KLUBOVIMA, ŠKOLAMA
Šumarija Virovitica u kolovozu ove godine službeno je preuzela i lovište Virovitičku Bilogoru, koja se na 14.900 hektara proteže na čak tri šumarije – uz virovitičku, na područje Šumarije Grubišno Polje i Veliki Grđevac.
– Tržišno su nam najatraktivniji skupni lovovi na divlje svinje, a od divljači lovište je zastupljeno s jelenom, srnom, divljom svinjom, zecom i fazanom. Što se tiče naše „lugarne“ Razbojište, planiramo ju obnoviti i prilagoditi potrebama lovaca, osobito što se smještajnih kapaciteta tiče – najavljuje M. Kutija.
Bilogora je poznata i po Virovitičkim ribnjacima, mjestu na koje rado dolaze izletnici, rekreativci, sportaši… Uz poučnu stazu, Bilogoru, koja je pod nadležnosti Šumarije Virovitica, rado istražuju i planinari, školarci, biciklisti, ljubitelji adrenalina. – Rado surađujemo s klubovima, udrugama, školama i svim zainteresiranima. Kad govorimo o školama, moramo naglasiti dobru suradnju i s Tehničkom školom Virovitica, koja ima šumarski i drvoprerađivački smjer, a provodi i vrijedan i zanimljiv prekogranični projekt spašavanja ugroženih šumskih voćkarica: oskoruše, brekinje, divlje jabuke i kruške, u suradnji s mađarskom školom u Barču – ističe M. Kutija. (www.icv.hr, mlo)
