Jedanaest studenata prve godine diplomskog studija fakulteta Šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu na smjeru oblikovanje proizvoda od drva dovršava ovih dana svoju stručnu praksu u virovitičkoj tvrtki Tvin. Svaki od njih dobio je konkretan zadatak – revitalizirati jedan dio namještaja iz starog, pomalo zaboravljenog TVIN-ovih programa „Dorma“, koji je nastao pedesetih godina prošlog stoljeća, u suradnji s poznatim dizajnerom Bernardom Bernardijem. Kroz svoj rad trebaju revitalizirati dijelove namještaja i udahnuti im moderan i primjenjiv dizajn u domu 21. stoljeća.
Kako kaže diplomirana dizajnerica Danijela Domljan, izvanredna profesorica koja na fakultetu predaje oblikovne predmete na drvno-tehnološkom odsjeku, studenti su u Tvinu ukupno desetak dana, u okviru projekta „Razvoj stručne prakse na Šumarskom fakultetu.“ Teoretski dio pripremili su im u suradnji s Tvin-om, ali i Gradskim muzejom u Virovitici, a zatim su studentima podijeljeni i konkretni zadatci.
MODERAN I NAKON ŠEZDESET GODINA
– Prvo smo se upoznali s tehničkom pripremom, zatim su krenuli u izradu pojedinog tehničkog nacrta i opisa, a nakon toga su pojedinačne zadatke sveli na razinu proizvodnih mogućnosti. Zadatak koji su dobili omogućit će im da točno vide cijeli proizvodni proces – od ideje, površinske i tehnološke obrade, vidjet će kako se kroje materijali, kako se nanose površinski slojevi i kako se stvaraju efekti na samoj površini, ovisno o vrsti drveta. Poanta je dakle, da se na ovoj stručnoj praksi kroz deset dana svaki student upozna s cijelim proizvodnim procesom, od ideje, preko same proizvodnje, pa do brendiranja proizvoda kroz marketing – objašnjava profesorica Danijela Domljan.
Naslijeđe „velikog Bernarda Bernardija“, uz čiji dizajnerski rad se veze tzv. „zlatno doba Tvina“ važno je za mlade dizajnere jer su njegove ideje, kaže nam profesorica, aktualne i danas te lako primjenjive u stanovima i kućama koje odražavaju moderan stil života.
Modularnost, po kojoj je poznat i danas, šezdeset godina od pokretanja programa Dorma, samo je jedan od dobrih temelja na kojima se mogu „sklapati“ i moderni kreveti, noćni ormarići, naslonjači, sofe, ormari i drugi namještaj. Studenti imaju dobru priliku sve svoje ideje odmah testirati i u pogonu, ali i kroz „filter iskustva“ – mentora iz TVIN-a, Vladu Piceka.
On ovih dana, dok studenti na računalima stvaraju nove dijelove namještaja po uzoru na onaj iz pedesetih godina prošlog stoljeća i prolaze kroz pogon u kojem će nacrt postati konkretan predmet, on na licu mjesta daje konkretne savjete mogu li se izraditi „leđa“, vrata, ladice, okovi, vodilice i drugo baš onako kako su i osmislili, ili je potrebno nešto mijenjati.
Zadovoljan je, kaže nam, što se nakon dugo godina nastavila suradnja sa Fakultetom šumarstva i drvne tehnologije i što će, ističe, možda netko od ovih istih studenata za par godina kao mlad inženjer doći sa svježim idejama za nove proizvodne linije u pogone Tvina.
– Tvin unazad nekoliko godina nema stručni kadar, nema dovoljno diplomiranih inženjera i inženjera koji bi radili na razvoju novih proizvoda, pa nam je ova suradnja jako važna. Mladi su puni ideja i kroz ovu praksu mogu vidjeti cijeli proces, od odabira materijala, načina konstrukcije, okova i svega ostalog što je potrebno da dobiju proizvod koji žele. Jasno, ima ideja koje se ne mogu izvesti onako kako su prvotno zamislili, no tada zajednički dolazimo do one varijante koja će biti konstrukcijski moguća i izvediva u pogonu. Kad govorimo o Tvinu, želja nam je da opet imamo svoje, nove proizvode po kojima ćemo biti prepoznatljivi i na kojima ćemo graditi svoj imidž i tu vidimo veliku priliku za studente, a drago nam je što su i oni zainteresirani za Tvin – ističe Vlado Picek.
OD IDEJE DO ORMARA
Ova velika tvrtka mnoge od njih je pozitivno šokirala – što veličinom, što raznolikošću pogona i objedinjene proizvodnje. Marko Kučinić iz Zagreba na studentskoj je praksi dobio zadatak razviti ruko naslon za sofu, po uzoru na program Dorma.
– Ovakva praksa je ključan dio našeg obrazovanja, omogućuje nam da imamo doticaj s tim čime ćemo se baviti. Znači, možemo vidjeti što se radi, na koji način se to proizvodi i samim tim možemo puno bolje prilagoditi i nacrte i odraditi bolju pripremu za rad, da to sve bude kvalitetnije i brže – ističe Marko Kučinić. Impresionirala ga je veličina Tvina, njegov ugled i povijest, kaže, a mentore i kolege inženjere iz pogona tvrtke opisuje kao vrlo susretljive. Ovaj smjer upisao je jer mu je, ističe, konstruiranje velika ljubav još od srednje škole zato jer voli raditi s drvetom. – I u budućnosti vidim se negdje u pogonu, crtajući. Nikad ne znaš gdje ćeš završiti. Vidjet ćemo. Možda završim i u TVIN-u – iskreno kaže Marko Kučinić.
Posljednje dane prakse odrađuje i studentica Mihaela Šlegl. Njen zadatak je razraditi masivni ormar s dužinskim lijepljenom hrastovinom, koji potom treba pripremiti za proizvodnju.
– Ovo iskustvo može nam puno pomoći za cijelo daljnje obrazovanje. Moram priznati – nisam očekivala da je Tvin ovako velik – kaže studentica Mihaela koja se u budućnosti također vidi kao konstruktor namještaja.
Svoj rad studenti će prezentirati kroz konkretan proizvod. Prema riječima profesorice Danijele Domljan, nakon izbora najboljeg rada krenulo bi se korak dalje, a koji bi značio priznanje ideje studenta, ali i korist za Tvin.
– To je ili razvoj nekog novog proizvodnog programa ili revitalizacija starog Bernardijevog naslijeđa po uzoru na konkretan model studenta. Studenti su ovih dana dali velik doprinos kroz svoje ideje, a sve što smo ovdje vidjeli, od kadra do moderne i CNC tehnologije govori nam da te ideje Tvin itekako može pratiti. Nadamo se tako da će se na tržištu pojaviti jedna nova kolekcija nastala na temelju ove suradnje– poželjela je profesorica D. Domljan.
(www.icv.hr, mlo)
