Opasnosti online prostora i zaštita privatnosti na Internetu, kao i jača zaštita najranjivih skupina, djece i mladih u online prostoru bila je okosnica prošlotjedne  “Cyberguard 2024” konferencije, prve ove vrste u Zagrebu, a koja je okupila renomirane stručnjake koji se aktualno bave ovim pitanjima.

Riječ je o predstavnicima organizacija ili pravnog sustava u Americi i Kanadi, a koji, budući da se bave kaznenim djelima počinjenima putem Interneta, a koji ne poznaje političke i geografske granice, rade i sa žrtvama te predstavnicima sustava i institucijama i s našeg područja. Jedan od njih je Centar za sigurniji Internet (CSI), odnosno Centar za nestalu i zlostavljanu djecu.   

Sudionici su imali prilike iz prve ruke čuti kako se otkriva, prijavljuje i uklanja sadržaj seksualnog zlostavljanja djece, a koji je obavljen na Internetu, više o procesu otkrivanja počinitelja, koji se nalaze po cijelom svijetu, kako izgleda procesuiranje počinitelja te kako funkcionira međuresorni i međunarodni sustav zaštite žrtava te progona počinitelja.

Poseban naglasak stavljen je na posljedice koje ovakvo nasilje ostavlja na žrtve i sustave podrške i pomoći koju mogu dobiti. 

Tužiteljica Kristy O’Malley iz Ministarstva pravosuđa SAD-a na konferenciji je iznijela iskustva iz svog rada, uključivši i svoju majčinsku perspektivu. Sudionicima je govorila o primjerima danas najčešćih online prijetnji koje susreće u svakodnevnom radu sa žrtvama: sextortion (seksualna ucjena u kojoj se seksualne informacije ili slike koriste za iznuđivanje seksualnih usluga i/ili novca od žrtve), otmica, darkweb i druge modele na koje svakodnevno nailazi i koje procesuira u zakonodavnom sustavu.

-Internet je divno mjesto na kojem možemo međusobno komunicirati, ali je on ujedno mjesto na kojem ima jako mnogo zamki. U porastu su prijetnje usmjerene na djecu, a neka od djela sa sobom nose posljedice s kojima se djeca sama ne znaju nositi, zbog čega dižu ruku na sebe. Tu je odgovornost svih nas, da ih zaštitimo, ohrabrimo, pomognemo, a počinitelje dovedemo pravdi  – upozorila je.

RODITELJ/PREDATOR ZLOSTAVLJA I PRENOSI, OSTALI “NARUČUJU” ŠTO DA RADI DJETETU 

Uz dijeljenje ili iznudu eksplicitnih fotografija i videomaterijala s djecom, izrazila je zabrinutost i zbog porasta tzv. “livestreaming” zlostavljanja, koje je ekspanziju doživjelo za vrijeme pandemije koronavirusa.

-Riječ je o seksualnom zlostavljanju u stvarnom vremenu, koje prate pojedinci iz cijelog svijeta. Neki od njih pritom primaju i “specijalne zahtjeve” za zlostavljanjem. Primjetan je i rast “crowdsourcinga”, u kojem grupe zlostavljača zajednički djeluju ne bi li pronašli nove žrtve i zajedno profitiraju od toga – rekla je O’Malley i naglasila važnost zajedničkih napora u rješavanju ovog gorućeg problema.

Primjeri američkog zakonodavstva ohrabruju i pokazuju da SAD ova kaznena djela uzima vrlo ozbiljno. Potraga za počiniteljima je precizna, a nakon što budu otkriveni i procesuirani, neki od njih ostaju u zatvoru do kraja života.   

-Otac koji je zlostavljao svoje dijete, a zlostavljanje je prenosio uživo i ispunjavao želje gledatelja, procesuiran je i dobio je kaznu zatvora od 256 godina. Maloljetnik koji je online zlostavljao žrtve, ucjenjivao ih na slanje fotografija i eksplicitnog sadržaja procesuiran je i održava kaznu zatvora u trajanju od 20 godina – istaknula je.

“Virtualna trgovina seksom” još je jedan negativan trend u porastu.  

fotoIlustracija, Canva

-Pojedinci potiču zlostavljanje djece u siromašnim zemljama, u kojima su obitelji očajne u potrazi za novcem i spremne na sve kako bi zaradile.  Nama je nezamislivo da bi netko pristao zlostavljati svoje dijete po cijeni od 5 do 15 dolara, no to se događa. Obitelji su očajne u potrazi za novcem i spremne na sve kako bi zaradile.

U jednom slučaju koji smo imali, otac je dobio 160 godina kazne. Ovdje moramo naglasiti kako je važna suradnja između policije, sustava i organizacija koje djeluju u cijelom svijetu jer online nasilje nema granice i sveprisutno je – kaže O’ Malley.   

RASTE I MEĐUNARODNI SEKSUALNI TURIZAM 

Raste i međunarodni seksualni turizam. Pojedinci putuju na druge destinacije kako bi zlostavljali djecu. Na internetskim forumima i dark webu izmjenjuju informacije o zemljama i lokacijama na kojima mogu pronaći djecu za zlostavljanje, upozorila je.  

Razvoj umjetne inteligencije doživio je svoju primjenu i u slučajevima online seksualnog nasilja nad djecom i to u dvije kategorije. U prvoj predatori koriste stvarne fotografije djece koje su AI dorađene kako bi prikazivale seksualni sadržaj. Drugi je kada uz pomoć AI-a u potpunosti stvore fotografiju ili video iskorištavanja djece.

U SAD-u se čak i stvaranje takvih fotografija smatra kršenjem zakona, no u mnogim državama takav sadržaj još nije prepoznat kao kazneno djelo. 

-Vi možete na društvenoj mreži objaviti nevinu fotografiju svog djeteta, netko je može uzeti i uz pomoć AI alata pretvoriti u fotografiju seksualnog zlostavljanja djeteta. Ako država ne prepozna to kao kazneno djelo, ono ostaje na Internetu – upozorila je O’Malley, dodavši kako sami roditelji uvijek moraju biti svjesni što njihova djeca rade na Internetu, s kim komuniciraju i što dijele od informacija i sadržaja. 

Primjere online opasnosti i konkretne alate za zaštitu, tehničke aspekte kibernetičke sigurnosti, pružajući uvid u najnovije tehnologije i metode zaštite podataka iznio je Stephen Sauer, direktor kanadskog Cybertip.ca, nevladine organizacije koja aktivno radi na pronalasku i uklanjanju neželjenog i štetnog sadržaja. 

Iznio je alarmantne podatke da je u odnosnu na 2019. godinu, broj prijava koje čine djeca u Kanadi skočio za više od 700 posto. Predstavio je njihov  “projekt Arachnid”, koji se ne bavi samo uklanjanjem štetnog sadržaja s interneta, već i djeci i mladima, kao i žrtvama seksualnog nasilja omogućava podršku, ohrabrenje i potporu.  Kroz projekt  surađuju s istražiteljima i policijom u Kanadi, ali i sa sličnim organizacijama diljem svijeta. 

online impact

POSLALI VIŠE OD 40 MILIJUNA ZAHTJEVA ZA SKIDANJEM FOTOGRAFIJA I VIDEA 

-Zahvaljujući toj suradnji u više od 80 milijuna slučajeva pronašli smo i označili sadržaj kao sumnjiv, a poslali smo više od 40 milijuna zahtjeva za uklanjanjem. Procesuirali smo više od 170 bilijuna videa i fotografija. Mi pošaljemo provideru zahtjev za uklanjanjem sadržaja, no ponekad je potrebno poslati zahtjev i više puta jer se oglušuju o njih. U takvim slučajevimakroz Cybertip (sustav online prijave seksualnog zlostavljanja djece)  sve prijavljujemo policiji i tražimo njihovu pomoć – rekao je S. Sauer.

Predstavio je alate koje koriste ne bi li što prije pronašli i uklonili štetni materijal s interneta, poput  web crawlera koji pretražuju internet u potrazi za takvim sadržajem i upozorava na njih.

-Što je materijal poput zlostavljanja djece dulje na internetu, bit će ga teže ukloniti. Zato je nužno reagirati što prije – rekao je.

BROJ PRIJAVA ZBOG SADRŽAJA SA SEKSUALNIM ZLOSTAVLJANJA DJECE GLOBALNO U PORASTU 

Vodeća privatna, neprofitna organizacija koja se bavi zaštitom nestale i zlostavljane djece, američki Nacionalni centar za nestalu i zlostavljanu djecu, koji djeluje već 40 godina, a surađuje s brojnim državama, policijom i organizacijama iz cijelog svijeta, samo lani je zaprimio 32 milijuna prijava zbog sumnje na seksualno zlostavljanje djece.

Njihov tim čini 125 operativaca koji su dostupni 24 sata dnevno, rekao je. Organizacija se bavi sa 16 različitih programa – od izravne pomoći kod nestale i zlostavljane djece, problematikom online seksualnog zlostavljanja djece, edukacijom roditelja, stručnjaka, rade sa žrtvama i trenutno su eminentno ime za zaštitu djece, pod egidom “Svako dijete zaslužuje imati sretno djetinjstvo”. Sa središtem u SAD-u, djeluju po cijelom svijetu. 

national centre

Vezano uz prijavu sadržaja sa seksualnim zlostavljanjem djece, rekao je kako su prijave stigle iz različitih izvora; prijavljivali su roditelji, žrtve, ali i internet provideri, društvene mreže. Broj  prijava raste iz godine u godinu, upozorio je potpredsjednik John Shehan.

Organizacija ili tvrtka koja je upozorena da je dužna prijaviti sadržaj vezan uz seksualno zlostavljanje djece (CSAM), a koja ga je primjetila ili otkrila na svom provideru, to i čini. Oni koji nisu upozoreni, poput Applea, ne podliježu toj obavezi. Lani smo imali 17,8 milijuna prijava s Facebooka, 11,4 milijuna prijava s Instagrama, 1,4 milijuna prijava s Google servisa, 870.000 prijava s X platforme, dok je ostatak prijava, 265.000 stigao od građana.  

PORAST UCJENA PREMA MLADIĆIMA U DOBI OD 15 I 17 GODINA 

Bilježimo porast ucjene djece putem interneta, osobito mladića u dobi između 15 i 17 godina, koje predatori namame da im pošalju fotografiju ili video, a potom ih ucjenjuju da im isplate oko 500 dolara ili će im se u protivnom osvetiti objavama na društvenim mrežama. Prošle godine imali smo više od 26 tisuća takvih prijava, ove godine najviše ih dolazi s Instagrama, Facebooka, Snapchata – rekao je.

text AI

Velik problem donijela je i upotreba AI-a u kreiranju sadržaja seksualnog zlostavljanja djece, podjednako fotografija i videa, upozorio je. Prikazao je načine na koji su predatori pokušavali AI navesti stvoriti takav sadržaj, zbog čega su i prijavljeni, a potom i primjere iz stvarnog života. U jednom su su roditelji potražili pomoć organizacije nakon što je fotografija njihove osnovnoškolke, koja je skinuta sa društvene mreže, konkretno stranice njene škole, pretvorena uz pomoć umjetne inteligencije za pornografski materijal i potom objavljena na stranici vezanoj uz videoigre. 

Shenan je naglasio važnost razgovora s djecom i aktivne prijave svakog slučaja, kao i ohrabrenja i zaštite žrtve. Predstavio je programe i alate koji pomažu žrtvama i organizacijama u prijavi sadržaja vezanog uz seksualno zlostavljanje djece, poput “take it down”, o kojem smo i mi pisali, a koji će uskoro dobiti i hrvatsku inačicu.

Neću biti žrtva: Ovo je alat kojim već danas anonimno možete zatražiti da se vaše eksplicitne fotografije i video zapisi uklone s interneta i društvenih mreža

Unatoč porastu crnih brojki, situacija nije nerješiva, poručili su govornici. Budući da je ova vrsta kaznenih djela prerasla okvire jedne države i po razmjerima, brzini i širenju postaje svjetska pandemija, zahtjeva više no ikad zajedničke napore svih zemalja i institucija u zaštiti djece i mladih na Internetu.

Jer, pokazuju alarmantne brojke i šokantni primjeri – ako se djecom i mladima na Internetu aktivnije ne pozabavi cijela svjetska zajednica, bavit će se njima oni koji to najmanje trebaju, predatori, čiji broj raste. Iz sata u sat. 

(icv.hr, mlo, foto: M. Lovrenc, csi.hr, Canva)