Dolazak ljeta za brojne alergičare znači početak sezone šmrcanja, kihanja i kašljanja, a ponajprije za one koji boluju od alergijskog rinitisa, najčešće bolesti dišnog sustava. Ove godine, zbog dosta dugog kišnog proljetnog perioda, cvatnja jakog ljetnog alergena, ambrozije, nešto je kasnila te su problemi za alergičare počeli sredinom mjeseca kolovoza. 

Za probleme ljetnih alergija najčešći krivac je ambrozija (Ambrosia artemisiifolia), biljka čije je sjeme iz Sjeverne Amerike doneseno u Europu transportima pšenice, a u Hrvatskoj se pojavljuje 1941. u Slavoniji, Podravini i Posavini. U narodu je poznata i kao partizanka, limundžik, fazanuša ili Krausova trava.

To je jednogodišnja biljka visoka oko 150 centimetara, a često i viša. U našim krajevima niče sredinom travnja, a cvatnja joj započinje krajem srpnja i traje sve do prvih mrazeva. Brzina njezine migracije na nova područja je između 6 i 20 kilometara godišnje. Svaka biljka godišnje oslobađa stotine milijuna peludnih zrnaca koja se mogu vjetrom prenijeti i do 300 kilometara udaljenosti. Suho i toplo vrijeme pogoduje pojavi veće koncentracije peluda ambrozije u zraku, zbog čega se maksimalne koncentracije obično zabilježe u razdoblju kada više dana uzastopno nije bilo kiše i kad su temperature bile povišene. Najviše dnevne koncentracije obično su u prijepodnevnim satima i oko podneva.

Sve se češće prate pojedine alergene biljke, vrijeme njihove cvatnje te mjere zaštite i obrane od velike količine peluda u zraku. Mjerenjem koncentracija peluda u zraku moguće je provesti odgovarajuće mjere zaštite osjetljivih osoba: regulaciju terapijskih doza kao i izbjegavanje aktivnosti na otvorenom, u razdoblju najveće koncentracije peluda u zraku. Mjerenje koncentracije peluda ambrozije obavlja se Burkardovim aparatom. Aparat radi na principu vakuum pumpe koja usisava točno određen volumen zraka po jedinici vremena.

Ambrozija proizvodi veliku količinu peluda koja je izuzetno jak alergen, a simptomi alergije mogu se pokazati u bilo koje životno doba. Najveće količine njezina peluda očekuju se od sredine kolovoza do sredine rujna. Znakovi alergije na ambroziju su kihanje, svrbež i vodeni iscjedak iz nosa, otekline kapaka i otežano disanje. U kolovozu i rujnu koncentracija peluda ambrozije i nekoliko je desetaka puta veća od potrebne za izazivanje reakcije.

Kako se zaštititi?

Da bi se osobama koje pate od peludne hunjavice pomoglo u razdoblju cvatnje alergenih biljaka i povećane količine peluda u zraku, suradnjom botanike, meteorologije i alergologije, u sezoni peluda rade redoviti informativni alergijski semafori koji mnogim alergičarima olakšavaju prolaz kroz to razdoblje, pa se osjetljivim osobama u peludnoj sezoni savjetuje:

– redovito se informirati o kretanjima peludnih alergena (pratite alergijski semafor, peludnu i biometeorološku prognozu) i prema njima organizirati dnevne aktivnosti
– uzimati redovito terapiju propisanu od liječnika
– izbjegavati odlazak u prirodu za vrijeme sunčanog i vjetrovitog vremena
-nakon boravka na otvorenom oprati ruke, otuširati se i oprati kosu
– ne sušiti rublje na zraku u vrijeme visokih koncentracija peluda (od 8 sati do podneva)
– nositi sunčane naočale i šešire tijekom dana
– četkati i prati kućne ljubimce jer oni također skupljaju pelud
– ako je moguće, koristiti klima- uređaje u kući i u automobilu
– redovito uređivati svoje okućnice
– mlade biljke plijeviti u proljeće (travanj, svibanj)
– redovito okopavati posađene kulture
– kositi travnjake i neobradive površine
– ne konzumirati namirnice koje imaju križnu reakciju s antigenima peluda ambrozije (pelud ambrozije i konzumacija banane, krastavaca, kivija, dinje, lubenice i suncokreta)

S obzirom na to da broj oboljelih raste iz godine u godinu, alergija na pelud postala je vrlo ozbiljan problem, iako biljke samo obavljaju svoju prirodnu funkciju oprašivanja i razmnožavanja, kako su to činile i prije pojave čovjeka na Zemlji. Znanstvena dostignuća upozoravaju da su čovjek i suvremeni način života zapravo to što se mijenja. Pod utjecajem sve veće količine stresa koji život današnjice nezaustavljivo nameće, mijenja se i čovjekov imunološki sustav, koji sve češće reagira alergijskim reakcijama, čak i onda kada za to nema biološke potrebe, kao što je to u slučaju alergijske reakcije na pelud.

Problemi alergičara traju do kraja mjeseca rujna ili prvih jesenskih kiša.

(www.icv.hr, adf)