Prema riječima našeg meteorologa Kristijana Paljara klimatološki početak zime bio je 1. prosinca, dok kalendarski i astronomski počinje 21. prosinca u 10:21 sati. Dani u prosincu su tamni i sivi no, svi koji stvari gledaju s vedrije strane znaju da će nakon zimskog solsticija dani postajati sve svjetliji, odnosno “duži”. Naravno da svaki dan traje 24 sata, a zimski solsticij ili “najkraći dan u godini” najkraći je u smislu da je toga dana najkraće razdoblje od izlaska do zalaska Sunca.

Što se zapravo, astronomski gledano, događa s danima? Zemljina os je, kao što znamo, nagnuta, a njen nagib iznosi 23.5° (ili preciznije 23°27 ́). Zemlja, dakle, obilazi Sunce po svojoj putanji tako da joj je jedan od polova uvijek više nagnut prema Suncu od onog drugog. Samo se dvaput godišnje “izjednače” – u trenutku proljetnog i jesenskog ekvinocija (ravnodnevice). Na dan zimskog solsticija Sjeverni je pol najudaljeniji od Sunca, a južni je najbliže suncu. Sunčeve zrake okomite su na južnu ili Jarčevu obratnicu, zamišljenu kružnicu koja se nalazi 23°27 ́ južne geografske širine. Južna polutka toga dana najviše je obasjana i svim ljudima na toj je polutki dan najdulji, a noć najkraća u godini. Suprotno tome, sjeverna će polutka toga dana imati najkraći dan i najdulju noć.

Ono što nakon zimskog suncostaja primjećujemo jest da se sunce počinje “dizati”. To je, dakako, prividno gibanje Sunca. Naime, kako Zemlja nastavlja svoj put oko Sunca sjeverna mu se polutka sada sve više priklanja, a ono ju počinje sve više obasjavati. Najkraći dan u godini ujedno i je i astronomski početak zime. Upita li vas tko kad zima započinje, spremno ćete odgovoriti: “21. prosinca”. Neki će od vas ipak primijetiti da se zimski solsticij ne događa svake godine u isti sat, pa čak ni dan. Ove je godine, na primjer, zimski solsticij zaista 21. prosinca. Ako zemljina os ne mijenja svoj položaj u prostoru tijekom vremena, kako je to moguće? Moguće je jer na položaj Zemljine osi utječe gravitacijsko djelovanje Sunca i Mjeseca, a i zbog korekcije kalendara u prijestupnim godinama.

Što možemo očekivati do kraja ove 2024. godine?

Trenutačni izlaz ECMWF (European Centre for Medium-Range Weather Forecasts) ovako “vidi” vrijeme do kraja godine. Tjedan pred nama trebale bi obilježiti temperature zraka primjerene dobu godine, bez obzira na kratkotrajni “napad” južine koji očekujemo u dane vikenda. Do kraja prosinca očekujemo temperature zraka koje bi se trebale kretati oko granica višegodišnjih prosječnih vrijednosti uz trenutačno malu vjerojatnost za postupan porast temperature zraka prema kraju 2024. godine. Ipak ne treba očekivati izraženije „napade“ južine koje smo imali proteklih godina. Oborine su također izgledne do kraja tjedna te u nastavku prosinca, osobito u prvoj polovici mjeseca. U gorju susnježica i snijeg, u nizinama kiša ili oborine na granici kiše i snijega. Tip/vrsta oborina, škakljiva je za prognoziranje. Tako da za pouzdanije vremenske izvještaje preostaje svakodnevno prati prognozu vremena. U oborinski “sušniji” period trebali bi zakoračiti u zadnjoj dekadi prosinca.

Bijeli Božić?

“Ja sanjam jedan bijel Božić” – Nažalost tekst pjesme i ove će godine ostati san ili neostvarena želja. Bijeli Božić kod nas nije česta pojava. Na području Virovitice smo ga imali svega 11 puta u razdoblju između 1979. i 2023. godine. Zadnji bijeli Božić smo imali prije 17 godina, 2007. godine. Nažalost i ove ga godine ne treba očekivati u nižim predjelima. Brdoviti “planinski” predjeli Hrvatske imaju umjerenu vjerojatnost za bijeli Božić. Do Božića je ostalo još „dosta“ tako da za detaljnije i pouzdanije meteorološko izvješće treba pričekati još koji dan, tjedan. Možda se dogodi Božićno čudo pa nas snježne pahuljice na kraju i uljuljaju u Božićnu bajku.

Neke klimatološke zanimljivosti za Viroviticu tijekom prosinca:

Temperaturni minimum -21,5°C izmjeren 31. prosinca 1976. godine
Temperaturni maksimum 22,3°C izmjeren 17. prosinca 1989. godine
Najdeblji snježni pokrivač od 61 cm izmjeren 10. prosinca 1969. godine
Najkišovitiji prosinac 1993. godine i 167 mm
Najsuši prosinac 2013. godine i skromnih 1.6 mm
Višegodišnja prosječna količina oborina 69.8 mm
1969. godine imali smo 18 dana sa snijegom

(www.icv.hr, kp)