*Senzorna integracija djeci pomaže interpretirati podražaje i na njih pravilno reagirati. Prije vježbi senzorne integracije kao da nije osjećao bol, udario bi se i smijao, a sada shvaća i kaže da ga boli, objašnjava Dubravka, mama četverogodišnjeg Dorijana

Za četverogodišnjeg Dorijana Havraneka život je izazov. On je prva preživjela beba rođena sa zapetljanim i proširenim glavnim krvnim žilama u mozgu u Hrvatskoj. Do sada je imao tri operacije mozga, a trenutno čeka i četvrtu. No, zahvaljujući upornosti njegovih roditelja i vlastitoj snazi maleni Dorijan pobjeđuje poteškoće koje nosi njegova bolest. Veliku ulogu u njegovom razvoju imaju vježbe senzorne integracije na koje redovito ide kod radne terapeutkinje Marije Grgić.

– Otkako Marija radi s Dorijanom, primijetili smo veliki skok u razvoju. Puno mu znače vježbe, puno bolje i ravnije hoda, manje šepa i općenito je sinkroniziraniji – rekla nam je njegova majka Dubravka. Kako kaže, Dorian je vrlo mirno i statičko dijete. Iako redovito ide kod različitih stručnjaka, tek nakon rada na senzornoj integraciji počeo se zanimati za svijet oko sebe.
– Sada kada dođemo kući nakon vježbi, puno je življi, istražuje i sam se igra. Prije su igračke samo stajale u kutiji i nije ih dirao dok ga nisam potaknula na to, a sada se sam igra i smišlja igru – govori nam mama Dubravka, dodajući kako Dorijan napokon prepoznaje bol.
– Prije vježbi senzorne integracije kao da nije osjećao bol, udario bi se i smijao, a sada shvaća i kaže da ga boli – objašnjava mama Dubravka.

Korist i za djecu bez teškoća

Maleni Noa Kuzman i Una Sokolović prijevremeno su rođene bebe koje također redovito dolaze na vježbe. Njihovi su roditelji odlučili potražiti savjet stručnjaka kako bi utjecali na teškoće senzorne integracije koje imaju sve prijevremeno rođene bebe i one rođene na carski rez. Kako kažu njihovi roditelji, ovi mališani uživaju u vježbama jer sve izgleda kao igra, no oni zapravo uče prihvatiti niz podražaja i na njih pravilno reagirati. A kako izgleda ta igra i učenje? Mališani u bazenu s lopticama nesvjesno prihvaćaju osjećaj glatke površine i različite boje. Tunel za igru i podloga ispod njega pomoći će mozgu djeteta svladati vještine i razviti osjećaj dubine prostora, orijentacije i ravnoteže. To iskustvo kasnije dobro dođe u situacijama u kojima moraju brzo reagirati, poput pada ili neke druge izvanredne situacije. U tome pomaže i terapijski valjak koji im pomaže učvrstiti mišiće koji pružaju potporu kralježnici, što je nužno za pravilno držanje tijela i sprječavanja nastanka ozljeda. Obično ljuljanje u kojemu sva djeca uživaju daleko je više od puke zabave: mozgu omogućuje stjecanje iskustva ravnoteže, koncentracije i pažnje koja će im itekako kasnije koristiti u životu. Ovo su samo neke od vježbi koje ovim mališanima pomažu osigurati pravilan razvoj i kvalitetne temelje na kojima će dalje graditi svoj život.

Marija Grgić: Majke rano uoče znakove i simptome da nešto nije u redu, ali nemaju podršku iz okoline

U većini slučajeva majke nemaju podršku ni svoje obitelji, govore joj da si umišlja. Najčešće je to slučaj ako dijete ne priča, okolina je uvjerava da stigne i da će ‘propričati’, objašnjava Marija G. ističući kako je uzrok nepričanja poremećaj senzorne integracije u području oralne motorike
Iako nismo svjesni važnosti senzorne integracije i uzimamo je „zdravo za gotovo“, taj proces primanja i obrade osjetilnih informacija nešto je što ima velik utjecaj u našem životu. Ukoliko naš mozak ne može primiti, obraditi i pripremiti odgovor na osjetilne informacije iz okoline, dolazi do različitih teškoća u svakodnevnom životu jer nismo sposobni točnom aktivnošću odgovoriti na neki problem.

Prema riječima Marije Grgić, radne terapeutkinje u edukaciji za stručnjaka iz područja senzorne integracije dojenčadi i u pedagogiji, na poremećaje senzorne integracije mora se reagirati odmah, jer će se kasnije samo povećati i predstavljati sve veći problem u djetetovom životu. Majke, kaže, često vrlo rano uoče znakove i simptome poremećaja senzorne regulacije informacija, ali nemaju podršku iz okoline.
– Liječnici ponekad ne prepoznaju teškoće senzorne integracije i ne upute majku stručnjaku ili stručnjaci nisu dostupni u sustavu. A u većini slučajeva majke nemaju podršku ni svoje obitelji, govore joj da si umišlja. Najčešće je to slučaj ako dijete ne priča, okolina je uvjerava da stigne i da će ‘propričati’ – objašnjava Marija, ističući kako je jedan od razloga nepričanja poremećaj senzorne integracije u području oralne motorike. Kao česte probleme navodi i prekomjeran plač, poremećaj spavanja i hranjenja, preosjetljivost kod kupanja i presvlačenja, čiji su glavni uzrok teškoće senzorne integracije osjetila.
– Svi ti problemi postoje od dojenačke dobi i važno je djelovati što prije kako bi se djetetu pomoglo naučiti ih interpretirati – zaključuje Marija G.

(www.icv.hr, M.Lukačić)