U jutarnjim satima 25. siječnja 1991. godine, od tada nepoznatih osoba Kontraobavještajne službe tadašnje JNA, pod osobnim vođenjem svog načelnika Aleksandra Vasiljevića, u Virovitici otpočinju uhićenja vodstva vojno-organiziranih domoljuba.
U prijepodnevnim satima uhićuju predsjednika Općinskog odbora HDZ-a Virovitica Đuru Dečaka, a potom i predsjednika Izvršnog vijeća Skupštine općine Antuna Habijanca. Nekoliko dana kasnije uhićen je i Vinko Belobrk, a tih dana kao aktivne osobe koje su se stavile na raspolaganje obrani Republike Hrvatske uhićeni su i Franjo Kovač i Vlado Šabarić, dok uhićenje tadašnjeg ministra obrane RH Martina Špegelja i jednog od domoljuba Ivana Belanija, KOS-u nije pošlo za rukom.
Hrvatski sabor u Zagrebu tada održava izvanredno zasjedanje, čiji dramatični tijek prati cijela javnost. Poslijepodne tog istog dana Radio Virovitica, HTV i HINA emitiraju vijest o uhićenjima. Napetost u Virovitici dostiže vrhunac. U večernjim informativnim emisijama SSNO potvrđuje da je na području Hrvatske uhićeno više osoba osumnjičenih za “pripremanje terorističkih akcija protiv JNA”.
Dan kasnije, na zasjedanju Sabora, predsjednik Republike Hrvatske cjelovito informira o ishodu razgovora u Beogradu i naređuje povlačenje rezervnog sastava policije. Doktor Rudolf Brijačak pred istim skupom traži hitno puštanje na slobodu uhićenih Virovitičana.
Ispred Skupštine općine održan je masovni mirni prosvjed Virovitičana predvođenih predsjednikom općine Antom Krištom protiv primjene sile i prijetnji vojnom intervencijom u Hrvatskoj. Napetost se smiruje u poslijepodnevnim satima.
Oglašavaju se političke stranke zajedničkim priopćenjem.
Izvršno vijeće traži cjelovitu informaciju od Ministarstva uprave i pravosuđa Republike Hrvatske. Dan poslije olakšanje se osjeća na svakom koraku, s nestrpljenjem se očekuju vijesti iz Zagreba, no nažalost nema ih.
U ponedjeljak, 28. siječnja, putem Radio Virovitice javnosti se riječima umirenja obraćaju predsjednik Općinske skupštine Ivan Grbavac i prvak Općinskog SDP-a Rade Badža. Općinskom odboru HDZ-a stižu stotine brzojava s izrazima podrške u nastojanjima da se uhićenima omogući obrana sa slobode.
Javni tužilac Hrvatske obraća se vojnim organima s istim zahtjevom, a 29. siječnja održan je i međustranački dogovor.
Ni svi događaji, kao ni uhićenja, nisu pokolebala domoljube ovoga kraja u namjeri da brane svoje pravo na vlastitu državu. Otpočela je tako borba za oslobađanje utamničenog vodstva tadašnjim legitimnim sredstvima.
Zbog masovnog odaziva građana najučinkovitiji su bili javni prosvjedi i skupovi potpore. Probudili su na neki način cijelu zemlju, pa dobri poznavatelji toga vremena s pravom govore da je rat za Hrvatsku počeo u Virovitici te da su Virovitičani “pokrenuli Hrvatsku”. Trojica uhićenih u tamnicama Vojnog istražnog zatvora u Zagrebu ostala su do 20. svibnja 1991. godine, kada im je Vojni sud svakome dosudio po tri godine zatvora, ali su do pravomoćne presude pušteni na slobodu. Savezni sud u Beogradu nikada, zbog rata, nije dovršio suđenje.
(www.icv.hr, bs)