Voćare je zadesio veliki problem, prvi uslijed nesretne situacije s koronavirusom, a onda kada je i to nekako utihnulo i proizvodnja krenula prema nekakvom zacrtanom planu, dogodilo se ovogodišnje proljeće koje je započelo mrazom pa potom i duga kišna razdoblja i sve je to utjecalo na sada već gotovi plod. Posebno su to osjetili proizvođači jagoda, jagode su sitne, a cijena im je zbog potražnje i količine koju traži tržište porasla.
– Snalazimo se kako znamo i možemo. Spasili sve što smo mogli, ali jednostavno jagoda nema dovoljno koliko tržištu treba. Cijenu smo morali podići. Posudica od oko pola kilograma je sada 15 kuna, a prošle je godine bila 10, no kada smo provjeravali po drugim, nama obližnjim gradovima cijena čak raste i do 20 kuna za istu količinu. Nadam se kako će vrijeme ipak do kraja proljeća poslužiti pa da ipak uspijemo ostvariti neku dobit, ali prije svega ubrati dobar i kvalitetan proizvod – kaže Vesna Perković iz OPG-a Perković.
Posebna je priča Dinka Perkovića koji je bavi isključivo proizvodnjom jagode kroz svoju tvrtku ”LL-DI Perković” i to hidroponijskom proizvodnjom. Dinko je uložio ogromna sredstva za investiciju u zaštitnu foliju kojoj vrijeme, recimo to tako, ne može ništa, dakle niti kiša, ni mraz ni tuča. Njegovih 12 tisuća kvadrata je po ”krovom” odnosno folijom u plastenicima i jagode su doista prvoklasne.
– Imali smo tu sreću, ili bolje bih rekao zahvaljujući našoj radišnosti i sposobnosti, svi naši resursi su usmjereni na samu proizvodnju i ovo što sada imamo je rezultat toga. Dakle, 12 tisuća proizvodnih, površinskih kvadrata je pod plastenicima, i ništa nam nije stradalo. Ali to je trebalo stvoriti, mukotrpno smo radili, uložili puno novaca, u proizvodnji smo od jutra do mraka i to mislim kako je jedini način ako želimo u ovom poslu uspjeti – kaže Dinko te naglašava kako i sam primjećuje variranja cijena jagoda na tržištu.
– Otkupna cijena prošle godine, za izvansezonsku robu, dakle za jagodu iz hidroponije bila je 24 kune plus PDV po kilogramu dok je cijena jagode u sezoni bila nešto preko 17 kuna. Ove godine se tržište nešto probudilo, počeli su pozivi čak i iz inozemnih zemalja što je donijelo i upite za povećanim količinama za prodaju pa i cijena raste, a kod nas u Hrvatskoj je ista situacija, kako kod mene tako i kod mojih kolega proizvođača. Ono što je naš najveći uspjeh je da već 10 godina s istim tvrtkama koju kupuju naše jagode i ne možemo čak niti njihove potrebe namiriti. To je rezultata ovakvog ćudljivog proljeća, zapravo bit ću iskren, mi smo svih proteklih godina navikli na sunčana proljeća s malo kiše, a naši stari su znali pričati kako su prava proljeća zapravo promjenjiva. Tako je sve ovo nama sada čudno, ali što da se radi, ne mogu ja protiv te više sile, vrijeme radi svoja, a na nama je da se protiv toga borimo koliko možemo – zaključio je Dinko Perković.
Savjeti malim proizvođačima jagoda stigli su i od Savjetodavne službe na njihovim web stranicama pa tako diplomirani inženjer agronomije Ana Marija Čajkulić savjetuje kako zaštiti jagode koje su već u plodu.
– Jagode su počele s berbom ovisno o lokalitetu i nasadu. Kišno vrijeme u berbi pogoduje razvoju gljivice uzročnika sive plijesni i stoga je potrebno preventivno zaštititi plodove protiv navedene bolesti nekim od fungicida dozvoljenim za tu namjenu u jagodama. Potrebno je strogo voditi računa o karenci korištenog sredstva, karencu sredstava prilagoditi berbi. Kukci su također prisutni u većem broju i potrebno ih je suzbijati, a riječ je o kukcima vrste tripsi, lisne uši te grinje i naravno tretirati ih samo dozvoljenim insekticidima – zaključila je Čajkulić.
(www.icv.hr, vg)
