Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je u Novoj Gradiški 8. Savjetom za Slavoniju, Baranju i Srijem. Na sjednici je nazočio virovitičko-podravski župan Igor Andrović uz potpredsjednika Vlade RH i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, brojne ministre, predstavnike ministarstava, saborske zastupnike među kojima i Josipa Đakića te druge župane župane. Sjednici je nazočila i ravnateljica VIDRA-e Agencije za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije Emina Kovač. Premijer Plenković u uvodnom govoru rekao je da je ovo dobra prigoda za rezime svega što je napravljeno od posljednjeg susreta u Pakracu.

Istaknuo je da je do sada ugovoreno 9,7 milijardi kuna kad je riječ o omotnici za Slavoniju, Baranju i Srijem od ukupno dostupnih 18,5 milijardi kuna.

– Pred nama je nešto manje od 9 milijardi za ugovoriti. Projekt ide dobrim tempom i ovaj visoki angažman koji pokazujete jako je dobar – rekao je Plenković.

U dvije i pol godine mandata, istaknuo je predsjednik Vlade, oformljen je okvir za prioritetnu politiku prema Slavoniji koji daje rezultate. Dodao je da se u razgovorima sa svima koji su uključeni u ove susrete i aktivnosti najbolje vidi razlika u okolnostima koje su sada mnogo drukčije u usporedbi s vremenom prije toga.

– Ovi brojni projekti koji dolaze odozdo prema gore, dobivaju potporu i na razini nacionalnih omotnica, a isto tako i na razini europskih sredstava, a tako će biti i u budućnosti – ustvrdio je Plenković te istaknuo je da je Vlada, u makroekonomskom pogledu, u ove dvije i pol godine ostvarila nekoliko bitnih ciljeva.

– Izašli smo iz procedure prekomjernoga proračunskog manjka, a odmah nakon usvajanja odluke o Savjetu za Slavoniju prije par tjedana, izišli i iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža – istaknuo je Plenković, dodavši da je ubrzo nakon toga, jedna od tri svjetske agencije za kreditni rejting, Hrvatsku vratila na razinu investicijskoga kreditnog rejtinga. Time je, naglasio je premijer, ostvareno nekoliko Vladinih programskih ciljeva i predizbornih obećanja.

Premijer je naglasio da je Vlada u međuvremenu napravila novu statističku klasifikaciju prostornih jedinica u Republici Hrvatskoj, rekavši da su novim ustrojem ispravljene nepravde, osobito kad je riječ o gospodarstvu slavonskih županija.

– Ova je klasifikacija razboritija i korisnija za one koji imaju namjeru investirati upravo u ovom dijelu Hrvatske. Ako želimo privući ulagače, onda klima, okolnosti, povoljniji porezni i pravni okvir, trebaju biti takvi da omoguće to svojevrsno magnetsko djelovanje – poručio je.

Podsjetio je i na činjenicu da je Vlada nastavila s fiskalnim i administrativnim rasterećenjima, provevši u dvije i pol godine tri vala rušenja administrativnih barijera te rasterećenja građana i gospodarstva za ukupno 8,5 milijardi kuna.

– To su veliki iskoraci, i za kvalitetniji rad naših poduzetnika i za konkretne koristi hrvatskim građanima i poduzetnicima – rekao je.

Važnim instrumentima u rukama Vlade, Plenković smatra i intervencijske planove. Pozvao je čelnike slavonskih jedinica lokalne samouprave da osvijeste taj instrument koji ciljano pomaže jedinicama u kojima je uočeno da je takva vrsta intervencija s razine države dodatna vrijednost.

Niz takvih intervencija upravo u Slavoniji ostvaruje dobre i pozitivne efekte, ocjenjuje predsjednik Vlade, napominjući da su nedavno slične aktivnosti planirane i za dio Karlovačke županije, Benkovac te neretvansko područje.

Vezano uz korištenje europskih sredstava, predsjednik Vlade istaknuo je da je Hrvatska, od trenutka kada je postala članicom Europske unije, 1. srpnja 2013. godine, u europski proračun uplatila 19,7 milijardi kuna, dok je istodobno, u naš proračun isplaćeno ukupno 34,1 milijarda kuna.

Naglasio je da je Hrvatska neto korisnik europskoga proračuna, s ukupnim viškom od 14,4 milijarde kuna, iz čega je razvidno da je dobro i ključno što je Hrvatska članica Europske unije. Predsjednik Vlade očekuje da će tako biti i u sljedećim godinama.

Zahvalio je Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na suradnji sa Svjetskom bankom, čija voditeljica hrvatskog ureda Elisabetta Campanelli i ovaj puta sudjeluje u radu Savjeta.

Predsjednik Vlade podsjetio je da je Hrvatska u međuvremenu obilježila 25 godina kvalitetne suradnje sa Svjetskom bankom, izrazivši zadovoljstvo što savjetodavni sporazumi sa Svjetskom bankom i aktivnosti koje se provode dodatno pridonose razvoju Slavonije.

– Očekujem da tu ulogu Svjetske banke iskoristimo u svim važnim sektorima. Od poljoprivrede i proizvodnje hrane, drvne industrije, informatičko-komunikacijskog sektora, do prerađivačkog sektora i turizama – naveo je Plenković.

Posebno je apostrofirao nazočnost ministra turizma na sjednici Savjeta, napominjući da će slavonske županije ove jeseni biti zajednički domaćin Dana hrvatskoga turizma. Poručio je da je to još jedna poruka koliko je važno da razvoj kontinentalnog turizma bude u fokusu, doprinoseći onoj gospodarskoj grani koja je u mnogim aspektima pokretač hrvatskoga gospodarstva.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac izvijestila je da je od zadnje sjednice Savjeta ugovoreno 1,23 milijarde kuna novih projekata.

– Zahvaljujući tom projektu 575 slavonskih poduzeća dobiva potpore iz EU fondova, dodijeljeno je 2.468 stipendija, izgrađeno 645 kilometara kanalizacijske mreže u gradovima i općinama, dok je aktivnim mjerama zapošljavanja obuhvaćen velik broj građana, među kojima i 8.417 mladih do 29 godina – izvijestila je ministrica.

Kada je riječ u ulaganjima državnog novca, dodala je ministrica, dosad su ugovoreni projekti vrijedni 1,85 milijardi kuna, a najavila je i skoru izradu pet projektnih prijedloga koji se mogu financirati u financijskoj perspektivi 2014.-2020. Pojasnila je da se oni odnose na jačanje izravnih stranih ulaganja, inicijativu za podršku inovacijskom sustavu, učinkovitost i upravljačke vještine u tvrtkama, vještine sukladno potrebama tržišta rada, te jačanje socijalne uključenosti na tržištu.

Predstavila je i dosad učinjeno u programima dodjele bespovratnih sredstava tehničke pomoći Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, kao i programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne reintegracije malih gradova na ratom pogođenim područjima. Taj program, rekla je, proširuje se i na gradove Pleternicu, Novu Gradišku, Slatinu i Đakovo te brojne općine uz rijeku Savu.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić izvijestio je kako je ove godine kroz Projekt Slavonija službeno završen i prvi program – multifunkcionalna poljoprivredna hala Viroexpa na području Virovitičko-podravske županije.

Od ostalih postignuća naveo je posebne programe potpore za proizvođače šećerne repe, a s obzirom na negativne trendove u stočarstvu te posebice mljekarstvu, istaknuo je i 195 milijuna kuna vrijedne potpore za iduće tri godine vezane uz kupnju i uzgoj junica. Izdvojio je i novi natječaj za sustav navodnjavanja, naglasivši da će sve što se prijavi s područja Slavonije biti isplaćeno 100 posto.

Ministarstvo poljoprivrede također će osigurati stipendije od po deset tisuća kuna za sve studente poljoprivrednih smjerova na visokoobrazovnim institucijama s područja Slavonije, a u tijeku je postupak javne nabave za izradu projektne dokumentacije za izgradnju hladnjača, od kojih se osam nalazi području slavonskih županija, a s 90 do 100 posto će ih financirati Ministarstvo.

Po prvi put u deset godina, naglasio je ministar Tolušić, postoje pozitivni pokazatelji u sektoru poljoprivrede u smislu rasta izvoza poljoprivrednih proizvoda koji trenutno raste dvostruko brže od uvoza, a raste i vrijednost poljoprivredne proizvodnje i doseže 17 milijardi kuna, što je 9 posto više u odnosu na 2015. godinu.(vlada.gov.hr, foto: K. Toplak)