U odnosu na ukupno povučena sredstva u 2019. godini najveći udjel imaju srednji i veliki gradovi, a vodeći su Rijeka, Osijek, Virovitica, Petrinja, Zadar, Dubrovnik, Beli Manastir, Karlovac, Split i Pleternica, piše Gradonacelnik.hr.

Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,7 milijardi eura tj. 81,56 milijardi kuna. Do 25. veljače 2021. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 12,25 milijardi eura tj. 93,11 milijardi kuna odnosno 114,16% dodijeljenih sredstava. Ukupno je isplaćeno 5,24 milijardi eura (39,80 milijardi kuna) odnosno 48,80% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 4,45 milijarde eura (33,84 milijardi kuna) odnosno 41,49% dodijeljenih sredstava.

Gradnja društvenih domova, vrtića, projekti aglomeracije, obnova dvoraca, edukacijskih centara, novih kulturno-turističkih sadržaja, energetske obnove, ulaganje u poduzetničke zone… dio je najvažnijih projekata u koje ulažu gradovi posljednjih godina. Riječ je o višegodišnjim projektima, tako da je za velik dio njih u 2019. godini povučen tek dio sredstava za pojedini projekt, a neki se u pojedinim gradovima nastavljaju još i ove godine.

Da gradovi sve bolje i efikasnije koriste EU fondove najbolje ilustrira podatak o povučenim sredstvima per capita. U 2017. rekorderi povlačenja EU sredstava bili su gradovi koji su ostvarili preko 100 i 200 kuna po stanovniku, u 2018. četiri grada uspjela su povući iznad 1.000 kuna, a Grad Komiža bio je apsolutni rekorder sa povučenih nešto više od 2.500 kuna. U 2019., pak, čak 15 gradova premašilo je iznos od ostvarenih 1.000 kuna, četiri grada – Vrlika, Lipik, Otok i Beli Manastir, povukla su preko dotad rekordnih 2.500 kuna. Novi rekorder je Grad Vrlika sa povučenih 5.719 kuna po stanovniku. U top 10 najuspješnijih gradova u 2019. po per capita kriteriju su još Klanjec – 2.091 kuna, Garešnica – 1.993 kune, Pleternica – 1.893, Prelog – 1.863, Mursko Središće – 1.700 i Virovitica – 1.664 kune po stanovniku.

Najveći udio ostvarenih sredstava, očekivano, u 2019., su imali veliki i srednji gradovi, isto kao i rast povučenih sredstava u apsolutnom iznosu, izuzev Otoka, kao malog grada koji se našao u vodećih deset. S druge strane, mali gradovi prevladavaju u postotnom rastu povučenih sredstava na godišnjoj razini, a po stanovniku u vodećih deset su mali i srednji gradovi.
Veliko povećanje sredstava u određenoj godini povezana su najčešće s nekim velikim projektom. Tako je u odnosu na 2018. godinu, u 2019. najveće povećanje u apsolutnom iznosu imao Beli Manastir, za 21,6 milijuna kuna, Virovitica za 20,7 milijuna kuna, Dubrovnik za gotovo 19,4 milijuna, Karlovac 19,2 milijuna kuna, Petrinja 18,3 milijuna, Garešnica 17,6 milijuna, Zadar i Osijek oko 16 milijuna, Otok 13,6 milijuna, koji je ujedno i jedini manji grad u skupini vodećih deset te Kutina 13,2 milijuna kuna više povućenih sredstava iz EU u odnosu na 2018. godinu.

Gleda li se udio povučenih sredstava u ukupno povučenim u gradovima, u top deset nalaze se veliki i srednji gradovi. Rijeka je vodeća s povučenih 4,17 posto, Osijek 3,29 posto, Virovitica 3,17 posto, Petrinja 2,65 posto, Zadar 2,31 posto, Dubrovnik i Beli Manastir 2,29 posto, Karlovac 1,97 posto, Split 1,95 posto i Pleternica 1,92 posto.

Virovitica: U pripremi projekti vrijedni 3,5 milijarde kuna

Grad Virovitica u 2019. je povukao preko 21 milijun kuna EU sredstava više nego godinu ranije. Te je godine, naime, u Virovitici završen projekt obnove Dvorca Pejačević i Gradskog parka vrijedan preko 82 milijuna kuna. Izgrađen je novi Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju s trodijelnom školskom sportskom dvoranom vrijedan 83 milijuna kuna, projekt koji je financiran iz nacionalnih sredstava i Grada. Lani je završen novi dječji vrtić u prigradskom naselju Sveti Đurađ vrijedan 5,5 milijuna kuna te reciklažno dvorište vrijednosti 4,9 milijuna kuna.

U ovoj godini u fazi realizacije je izgradnja postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda u sklopu projekta Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Virovitica vrijednog 183 milijuna kuna, izgradnja komunalne infrastrukture u Poduzetničkoj zoni Antunovac 4,3 milijuna kuna, energetske obnove škola, vrtića i mjesnih domova vrijednosti 35 milijuna kuna (riječ je o projektima energetske obnove koji su realizirani u posljednje tri godine te se još nekoliko njih privodi kraju).

U novom financijskom razdoblju u planu su ogromni projekti – od grad gradnje brze ceste Zagreb-Bjelovar-Virovitica vrijednosti 900 milijuna kuna, što je projekt RH, uređenja Virovitičkih jezera vrijednosti 200 milijuna kuna, te gradnje III. Osnovne škole 70 milijuna kuna i Glazbene škole Jan Vlašimsky vrijedne 23 milijuna kuna. Nadalje, u planu je i gradnja novog Autobusnog kolodvora vrijednog 30 milijuna kuna, te sportsko-rekreacijske zone na Virovitičkim jezerima (15 milijuna kuna), kao izgradnja bazenskog sportsko-turističkog centra u Virovitici vrijednog 36 milijuna kuna. Tu su i izgradnja Spomen-doma hrvatskim braniteljima sa spomen-obilježjem vrijednosti 10 milijuna kuna te Područne škole u Čemernici vrijednosti pet milijuna kuna.

Osim toga, Grad u suradnji s Razvojnom agencijom VTA svake godine prijavljuje i projekte za pomoćnike u nastavi, osiguravanje prehrane za djecu u riziku do siromaštva u školama čiji je Grad osnivač te za poslijepodnevni rad Dječjeg vrtića Cvrčak, a projekti su zajedno vrijedni preko 8,5 milijuna kuna.

(gradonacelnik.hr, Foto: M. Bašić)