Polako nam se približava ljeto 2019. godine. Ono klimatološki započinje 1. lipnja, a kalendarsko ljeto nam dolazi 21. lipnja u 17:54 sati. Analizirajući trenutni izlazni sezonski prognostički model ECMWF (European Centre for Medium-Range Weather Forecasts) otkrivamo vam kakvo bi ljeto 2019. godine na području Hrvatske trebalo biti te što možemo očekivati tijekom lipnja, srpnja i kolovoza.
Temperature zraka će biti „toplije“ (+1.5°C/+3°C) od višegodišnjih prosječnih vrijednosti (1961.-1990.). Naravno da su izgledni periodi viših i nižih temperaturnih anomalija. Veća vjerojatnost izraženijeg pozitivnog temperaturnog odstupanja je početkom i sredinom ljeta, a tada su mogući i izraženi toplinski valovi.
Broj vrućih dana i toplih noći vrlo vjerojatno će zadržati prošlogodišnji trend. Toplinski valovi posljednjih godina sve su brojniji i duži, a koliko će živa u hladu meteorološkog zaklona rasti, teško je reći. Možda se približimo 40°C. U odnosu na ljeto 2018. godine, ljeto 2019. godine trebalo bi biti malo toplije.
Kada je riječ o oborinama, tijekom ljeta 2019. godine očekujemo „manjak“ oborina u odnosu na višegodišnji prosjek. Najveća vjerojatnost za „manjak” je početkom i sredinom ljeta. Nije iz goreg reći kako za vrijeme jedne ljetne oluje (Cb) lokalno može pasti mjesečna ako ne i višemjesečna količina oborina (mm) tako da je kod prognoziranja oborina teško biti pouzdan.
No, postoji jedna druga opasnost. Tijekom ljeta kada na zgrijanu podlogu po visini dođe hladniji i vlažniji zrak gotovo uvijek dolazi do olujnih atmosferskih procesa (Cb). Osjetno toplije „vrlo toplo i ekstremno toplo“ ljeto vrlo vjerojatno će obilježiti lokalno i izraženije grmljavinske oluje. Ove ljetne sezone očekujemo češće i izraženije atmosferske razvoje. Gdje, kada? Odgovor na to pitanje teško da će netko odgovoriti.
Ljetna sezona 2019. godine ponovno će donijeti već uobičajenu iznadprosječnu toplinu/vrućinu. Možda „padne“ i koji rekord? Sustavi navodnjavanja i klimatizacijski uređaji i ove su ljetne sezone više nego potrebni. Osim sustava navodnjavanja nije iz goreg spomenuti i obranu od tuče (protugradne mreže). (www.icv.hr, kp)
