U Hrvatskoj se po stanovniku godišnje baci oko 71 kilogram hrane što je više od 280 tisuća tona, a čak 76 posto otpada potječe iz kućanstava dok je prosjek Europske unije 53 posto, doznaje se od predsjednice Centra za prevenciju otpada od hrane – CEPOH Branke Ilakovac.
Ilakovac je u razgovoru za Hinu upozorila da prevencija i s njom povezana edukacija građana u Hrvatskoj nije prepoznata kao ključna u borbi protiv nastanka otpada od hrane.
– Ako želimo dugoročne rezultate u smanjenju bacanja hrane iznimno je važno stalno informiranje i edukacija građana svih dobnih skupina i svih sektora, pri čemu je presudna uloga stručnih organizacija – ističe Ilakovac.
Stvari na bolje trebale bi krenuti uz pomoć EU projekta “Izgradnja kapaciteta za Zeleni europski plan po mjeri lokalne zajednice” koji je CEPOH pokrenuo kako bi pomogao svima koji u kriznoj situaciji žele pomoći doniranjem hrane, prenosi RTL.
Projekt vrijedan 442.494 kuna, većim dijelom financiran iz Europskog socijalnog fonda trajat će 15 mjeseci, a namijenjen je svima koji u kriznoj situaciji žele donirati hranu, što su najčešće građanske inicijative i udruge koje mobiliziraju lokalno stanovništvo.
Malim promjenama do manje otpada, krive procjene razlog bacanja hrane
Sprječavanje nastanka viškova hrane ključni je i najvažniji korak prema redu prvenstva gospodarenjem otpadom od hrane ili takozvanoj “hijerarhiji postupanja” koju preporučuje Europska komisija pa se Ilakovac nada da će i u Hrvatskoj biti više prilika za provedbu projekta.
Naglasila je da je to posebno važno jer se edukacijom potrošača mogu značajno smanjiti količine bačene hrane, a rezultati se mogu postići vrlo brzo – malim promjenama u svakodnevnim radnjama prilikom kupovine, pripreme i konzumacije hrane.
Primjerice, podsjeća kako smo za vrijeme ‘lockdowna’ uspjeli kao kućanstva smanjiti bacanje hrane za oko 10 posto jer su odlasci u kupovinu bili vrlo složen poduhvat, pa smo primarno trošili zalihe namirnica koje smo već imali u kućanstvima.
“Činjenica je da potrošači, odnosno kućanstva kao dominantan proizvođač otpada od hrane najviše hrane bacaju jer krivo procjenjuju prehrambene potrebe i previše kupuju”, ističe Ilakovac.
To potvrđuju rezultati istraživanja CEPOH-a u kojem je gotovo polovica od tisuću ispitanika navela da je krivac za nastanak otpada od hrane u njihovom kućanstvu prevelika količina pripremljenog obroka.
Razlog bacanja je i taj što potrošači zaborave na hranu u ormariću ili hladnjaku pa joj istekne rok, a dobar dio ispitanika naveo je da ukućani ne pojedu svoj dio pa obrok propadne ili pak kupe preveliku količinu hrane koju nisu uspjeli pojesti pa završi u otpadu.
Više o temi OVDJE.
(hina, rtl.hr)
