*Danas radimo na svemu drugome osim na sebi. Iako je u porastu trend da ljudi dolaze kod psihologa, psihijatra, traže pomoć putem udruga i knjiga samopomoći, mladi često ne znaju sami raditi na sebi ili ih je sram tražiti pomoć, kaže magistra psihologije Ivana Martinušić koja radi s mladima

O depresiji se već puno toga zna, no novost je da sve više mladih i to s našeg područja obolijeva od te teške bolesti. Najveći okidač je stres, kažu stručnjaci, ali i suvremen način života, sve manje kretanja, nerealne slike i očekivanja koje mladi imaju od sebe samih. S mladima je o tome teško govoriti, osobito pred fotoobjektivom i diktafonom, no zato smo o tom problemu razgovarali sa stručnjacima koji su im prva pomoć kada ne znaju kako dalje.
– U današnje vrijeme u svim dobnim skupinama dolazi do razvoja depresije, ali u adolescentskoj dobi porast je sve veći – kaže Ivana Martinušić, magistra psihologije i članica Udruge za pomoć mladima VPŽ-a “Veranda” koja puno radi s mladima.

SUOČAVANJE S REALNOŠĆU
Iz iskustva rada s mladima I. Martinušić nam je pojasnila koje to simptome primjećuje kod mladih danas.
– Bezvoljnost, loše raspoloženje, manjak koncentracije. Osoba nema volje za učenjem, ima osjećaj da se ne može pokrenuti. Osjećaj manje vrijednosti i negativne misli uvijek idu u korak s posljedicama stresa i početkom depresivnog ponašanja, a potom slijedi osjećaj neuspjeha, nemoći da se nešto napravi. Nerijetko se osoba u takvom stanju ne može koncentrirati na učenje – kazala nam je, pojašnjavajući pritom da će dugotrajan stres osobu početi izolirati od društva i zatvoriti je u sebe. Slabe ocjene, nemogućnost da si pomogne i osjećaj promašenosti stvorit će zatim začarani krug koji se mora prekinuti ispravnom terapijom.
Mnoge teškoće mladi si danas sami nametnu, a neke im je nametnulo društvo i suvremen stil života. Škola, zadaće, izvannastavne aktivnosti, sport, glazba, izlasci… Satnica je ponekad ispunjena do posljednje minute. Društveni zahtjevi su možda veći nego ikada. U toj svakodnevici najvažnije je dobro procijeniti stvarnu situaciju u kojoj se mlada osoba nalazi.

IZOLIRANOST JE POČETAK
– Ljudi se često stavljaju u loše stanje jer nerealno procijene situacije i imaju nerealne težnje. Zato je nužno procijeniti gdje se nalaze, što imaju za dati, čemu teže. Ujedno, nužno je procijeniti u koje situacije je moguće ući i koje sukobe je moguće rješavati, a koje ne – stav je Ivane Martinušić.
Pravodobno rješavanje problema pritom je najvažniji korak. Terapija koju s mladima prolaze stručnjaci omogućava im realno sagledati život, ljude oko sebe i probleme koji ih muče.
– Kada ih naučimo dobre strategije borbe protiv stresa, moći će ih iskoristiti kada se nađu u stresnoj situaciji i to im može puno pomoći i u kasnijem životu. Konkretno, omogućit će im zdravlje, sačuvati od izolacije od obitelji, škole i prijatelja. Dovoljno je krenuti od sebe. Ono što svaki čovjek može sam za sebe napraviti je raditi na sebi, preispitivati se što čini dobro, a što ne. Važno je da misli pozitivno, da sam sebe tjera naprijed i teži nečemu boljem – objašnjava ova magistra psihologije te naglašava da je društvo danas u neobičnoj situaciji.

DOVOLJNO JE KRENUTI OD SEBE
– Danas radimo na svemu drugome osim na sebi. Iako je trend da ljudi dolaze kod psihologa, psihijatra, traže pomoć u raznim udrugama i knjigama samopomoći u porastu, često ne znaju sami raditi na sebi ili ih je sram tražiti pomoć – smatra Ivana Martinušić. A, upravo je rana intervencija kod adolescenata najvažnija preventiva.
– Kada se s mladima prevencija odradi na vrijeme, manja je šansa da će se u odrasloj dobi razviti neki poremećaj – objasnila nam je zašto se ona i struka posebno posvećuju ovoj populaciji po pitanju depresije. Terapije koje s njima provode uče ih između ostalog i kako svladati stresnu situaciju na vrijeme, te kako tehnike upotrijebiti kad god je potrebno. Ujedno, važno je potražiti pomoć stručnjaka – psihologa, psihijatra, prijatelja koji će poslužiti kao rame za plakanje, ali i druge stručne službe, bez straha od stigmatizacije.
U borbi protiv depresije pomaže i fizička aktivnost. Od one najobičnije, kućanskih poslova, pješačenja do škole ili na trening, pa sve do ciljane aktivnosti koju preporučuju iskusni treneri.

TRENING NA OTVORENOM
– Tjelesna aktivnost je jedan od važnih čimbenika u prevenciji liječenja depresije – kaže Bojan Mihić, instruktor fitnesa u teretani i član Udruge za promicanje kvalitete života “Iskorak”.
– U borbi protiv depresije tjelesna aktivnost ne smije biti preintenzivna, natjecateljska, nego umjerena, ciklička, odnosno ponavljajuća. Takva aktivnost mora biti opuštajućeg karaktera da bi mogla imati pozitivne učinke u liječenju, ali i prevenciji depresije – objašnjava iskusni sportaš i trener Bojan Mihić.
Lagani trening u teretani velika je bitka protiv stresa, no još bolje rezultate dat će isti trening u prirodi, kao i svaki boravak na otvorenom.
– Ako čovjek redovito vježba, imat će puno manje stresa nego ako to radi kampanjski jer se time opet stvara začarani krug. Kampanjski treninzi izazivaju dodatni stres, a najčešće i neuspjeh, sve ono što se treningom nastoji popraviti – napominje Mihić.

Što se točno događa u našem organizmu kada smo pod stresom?
– Na fizičkoj razini srce intenzivnije kuca, podiže se razina hormona, krvne žile nam se stežu ili šire. Kratkoročno stres će nas ponekad natjerati na akciju i reagiranje, no u ovom slučaju, kada je organizam dugo vremena pod stresom, učinak je nešto sasvim drugo. Organizam se pokušava izboriti na svoj način pa dolazi do alergija, različitih kožnih bolesti, povišenog krvnog tlaka, dijabetesa i niz drugih bolesti do kojih stres ne dovodi, ali sigurno doprinosi razbolijevanju – objasnila je psihologinja Ivana Martinušić.

Udruge “Iskorak” i “Veranda” interaktivnim predavanjem pridonijele obilježavanju Svjetskog dana zdravlja
O stresu kao posljedici suvremenog načina života i jednom od uzročnika depresivnih stanja kao i mnogih drugih nezaraznih bolesti modernog doba govorilo se i na interaktivnom predavanju “Životni stil – stres – depresija” održanom u Katoličkoj klasičnoj gimnaziji u Virovitici. Iz svoje perspektive na predavanju su govorili naši sugovornici, magistra psihologije i članica Udruge “Veranda” Ivana Martinušić te instruktor fitnesa u teretani i član Udruge “Iskorak” Bojan Mihić.

(www.icv.hr, žđ; Foto: Željka Đaković)

[g-gallery gid=”407329″]