Čitatelj Ivan G. javio nam se kako ima neobičnu situaciju: on i trojica njegovih susjeda u razmaku od samo par dana pronašli su “mrtve” ježeve u svom dvorištu, vrtu ili voćnjaku. No, kada su ih krenuli premjestiti, otkrili su da ipak dišu, odnosno, da su živi.
Ispalo je kako su ove slatke životinje samo utonule u zimski san, prije negoli su uspjele pronaći adekvatno mjesto za svoje gnijezdo u kojem će prezimiti, pa nam se Ivan obratio s molbom da javno apeliramo i na sve one koji će ovih dana možda također pronaći u blizini svojih terasa, ljuljački, grmova ili voćki, da im pomognu lakše prezimiti.
Potvrđuje nam to i Vladimir Juhaz, mag. prot. nat. et amb., voditelj Voditelj bioistraživačke stanice u okviru Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije, koji kaže kako je riječ o tome da su ježići jednostavno – zaspali gdje su stigli. Za njih to može biti opasno jer im u hladnim danima treba topao pokrivač da ih zaštiti od kiše, mraza, snijega i leda.
-Ponekad se dogodi da ježevi za vrijeme potrage za skloništem ili pogodnim mjestom za izgradnju gnijezda zapadnu u hibernaciju na vrlo čudnim mjestima, a pri tome se nisu uspjeli sakriti od nadolazeće zime i opasnosti. Pronalaskom takvog ježa može nam se činiti da je on mrtav zbog smanjenih tjelesnih funkcija, no vrlo često oni su u hibernaciji.
TROŠE PUNO ENERGIJE
Za vrijeme hibernacije metabolizam ježa se usporava, dolazi do pada tjelesne temperature, smanjuju se otkucaji srca i respiracija. Izvor energije tijekom hibernacije su zalihe masnog tkiva koje je jež prikupio za vrijeme povoljnih vanjskih uvjeta.
Treba napomenuti kako se ježevi tijekom hibernacije često bude i odlaze do drugog gnijezda, odnosno, vrlo rijetko hibernaciju provedu u samo jednom gnijezdu, pa bi bilo dobro da ih sada, kada su izloženi, spremimo u jedno – poručuje V. Juhaz.
Ilustracija, CanvaKako možemo pomoći usnulim ježevima?
-Tako da ih prekrijemo većom količinom lišća ili iskopamo malo ulegnuće u zemlji te im sami napravimo gnijezdo od grančica i suhog lišća i tu ih smjestimo – savjetuje V. Juhaz.
Podsjeća kako je bjeloprsi jež (Erinaceus roumanicus) jedini kukcojed (Insectivora) u Hrvatskoj koji zimu provodi u pravom „zimskom snu“ (hibernaciji). Jež je endotermna životinja koja svojim metaboličkim procesima održava visoku tjelesnu temperaturu te na taj način mogu biti aktivni pri vrlo visokim ili niskim vanjskim temperaturama.
-Takav način održavanja tjelesne temperature zahtijeva veliku količinu energije te stoga kada su izvori hrane oskudni, ježevi energiju čuvaju hibernacijom i na taj način preživljavaju nepovoljni dio godine. Okidač za hibernaciju je kombinacija različitih čimbenika poput niže vanjske temperature, smanjene dostupnosti hrane i promjene dnevne svjetlosti – ističe Juhaz koji kaže kako je ježiće priroda zacijelo zbunila zbog hladnijih jutara i noći, a ljetnih temperatura danju. Oni slijede svoj biološki sat, pa su zaspali kad je za to došlo vrijeme.
Pomozimo im sada da zimu dočekaju sigurni i u toplom, zaključuje. (www.icv.hr, mlo, virovitica-nature.hr)
