Novi podaci Državnog zavoda za statistiku dali su procjenu proizvodnje žitarica i uljarica u aktualnoj žetvenoj sezoni. Prema toj procjeni, pšenice je proizvedeno oko 820.000 tona, što je oko 14 posto manje nego lani. Ječma je proizvedeno oko 252.000 tona ili 21 posto manje, a zobi 47.000 tona ili dva posto manje.

Ipak, najviše je podbacio uzgoj uljane repice, a Državni zavod za statistiku procjenjuje da se proizvodnja uljane repice ove godine smanjila za čak 24 posto u odnosu na lanjsku ostvarenu proizvodnju i procjenjuje se da je ove sezone proizvedeno samo 44.000 tona ove uljarice. Uljana repica bila je u priličnoj mjeri zastupljena i na poljima u Virovitičko-podravskoj županiji, no ta se situacija promijenila. Većina poljoprivrednika ili je smanjila uzgoj ove biljke ili ju je posve izostavila u proizvodnji. Odnosno, od nje su odustali.

Jedan od njih je i Dražen Nađaković (48) iz Lozana koji se bavi uglavnom uzgojem žitarica, duhana i ljekovitog bilja, preciznije, kamilice. Posjetili smo ga na jednoj od njegovih poljoprivrednih parcela u Lozanu s namjerom da saznamo zbog čega je odustao od uljane repice koju je uzgajao na površini od četiri hektara.

– Jednostavno sam bio prisiljen. Glavni razlog je otkupna cijena koja iznosi samo 0,37 centi po kilogramu. Radi se o iznosu koji je bio i prethodnih godina, no svjesni smo da je input drastično porastao, a uljana repica je biljka koja zahtjeva česta tretiranja zbog štetnika, kako proljetnih, tako i jesenjih. 

SKUPA PREVENTIVA

Zbog smanjenja djelotvornosti registriranih sredstava za zaštitu bilja pri uzgoju uljane repice potrebno je provesti neke od preventivnih mjera kojima se mogu smanjiti štete, a i te mjere koštaju. Osim toga, tu su i loše godine uzrokovane klimatskim promjenama koje dodatno umanjuju prinos svega pa tako i uljane repice.

Konkretno, kad zbrojimo “dva i dva” ne isplati ju se uzgajati, čak ni radi plodoreda- rekao nam je Dražen Nađaković koji svoje druge kulture proizvodi na oko 80 hektara na području Lozana, Pitomače i Virovitice.

– Uzgajam kukuruz na oko 16 hektara, pšenicu također, duhan na oko 10 hektara, suncokret na oko šest hektara i kamilicu na oko 20 hektara u koje je uračunato i onih četiri hektara na kojima sam uzgajao uljanu repicu. Kako će biti, nitko ne zna, jer ni mene loše vremenske prilike nisu poštedjele pa sad svega imam manje za nekih 30 posto. No, što je tu je, valja razmišljati, donositi odluke i djelovati, a vrijeme će pokazati jesmo li učinili dobre ili loše poteze – rekao nam je poljoprivrednik iz Lozana Dražen Nađaković.

(www.icv.hr, bs)