Ova pčelarska godina jedna je od najlošijih godina kakvu ne pamte ni najstariji pčelari. “Kola su krenula nizbrdo” već u proljeće kada je mraz nanio velike štete na medonosnom drveću, pa su pčelinje zajednice ostale bez hrane do cvatnje bagrema.

Da će se ova godina pamtiti kao vrlo loša u bavljenju ovim poslom, potvrdio nam je i iskusni virovitički pčelar i dugogodišnji predsjednik Udruge pčelara Virovitica Dubravko Milanović.

-Sljedeća pčelinja paša je lipa, koja je također podbacila i pčele nisu mogle unijeti veće količine nektara. Pčelari koji sele pčele uspjeli su izvrcati nešto meda, ali i to su na žalost vrlo male količine u odnosu na normalne godine – rekao nam je Dubravko Milanović koji se potom osvrnuo i na poslove koje pčelari moraju obaviti što prije, da bi stvorili uvjete pčelarenja za iduću godinu.

Kakva će biti snaga i zdravstveno stanje pčelinjih zajednica u proljeće 2024. godine ovisi o pojedinom pčelaru, te radovima koje je obavio završetkom ljeta, odnosno u ovom razdoblju.

-Naime, loša godina s medenjem biljaka i drveća kao što je ova, uzrokuje u pčelinjoj zajednici glad, te pojavu raznih bolesti i nametnika. Krajem ljeta nema pčelinje paše, te je potrebno osigurati dovoljnu količinu hrane za prezimljavanje, odnosno minimalno 50 posto prirodnog meda, a ostalo prihraniti šećerom. Isto tako, potrebno je osigurati dovoljnu količinu peludi, dakle oko 2 do 3 ramice, a posebno je važno spriječiti ulazak miševa i drugih štetočina u košnicu, a da bi ih spriječili da uđu u košnice, u jesen, krajem rujna ili početkom listopada, stavljamo odgovarajuće češljeve na leta odnosno vratašca košnica kako bi zaštitili ulazak štetočina. Češljevi su napravljeni od metala ili plastike, no što se glodavaca tiče, metalni češljevi pružaju sigurniju zaštitu. I ono što je možda i najvažnije je i redovna kontrola na varou, te obavljanje tretiranja – upozorio je na potrebne postupke pčelara u ovom razdoblju Milanović.

(www.icv.hr, bs, foto: B. Sokele)