Prema najnovijoj evidenciji Hrvatske voćarske zajednice, ovogodišnji urod jabuka u Hrvatskoj procjenjuje se na oko 57 tisuća tona, što predstavlja smanjenje od 12 posto u usporedbi s prošlom godinom. Ovaj pad rezultat je nekoliko faktora, uključujući smanjene površine pod jabukama, kao i nepovoljne vremenske uvjete, prvenstveno sušu. Površine pod jabukama smanjene su gotovo za pola u proteklih nekoliko godina, a sada iznose samo oko 3.000 hektara za komercijalne potrebe.

Zamjenik predsjednika Hrvatske voćarske zajednice i predsjednikom Udruge voćara Virovitičko-podravske županije potvrdio je ove zabrinjavajuće podatke i istaknuo kako su posljedice vidljive i u njegovoj udruzi, koja je s nekadašnjih 150 članova pala na svega 30 onih najupornijih, kojima je voćarstvo način života.

– Nažalost, to je istina. Moj brat i ja smo među onima koji još uvijek opstaju, ali nismo sigurni koliko će to trajati – rekao je Krznarić. Naveo je brojne razloge za smanjenje broja voćara, među kojima su neujedinjen nastup na tržištu, nelojalna konkurencija od strane trgovaca, koji uvoze jabuku s “jeftinijih” tržišta i prodaju je pod hrvatskom deklaracijom, te nezainteresiranost mladih za ovaj sektor.

image000000004 e1725889555445

– Voćarstvo, kao i ostale grane poljoprivrede, suočava se s velikim rastom cijena proizvodnih inputa, skladištenja, pakiranja i konfekcije svježeg voća – dodao je.

Krznarić je istaknuo i posebno zabrinjavajući rast troškova koji opterećuju voćare.

– Troškovi skladištenja i konfekcioniranja znatno su porasli. Na primjer, cijene struje povećane su za čak 300 posto, ambalažni troškovi za oko 50 posto, a troškovi transporta za 25 posto. Ostali inputi u proizvodnji, skladištenju i logistici skočili su između 20 i 60 posto, ovisno o artiklu i uvjetima nabave – objasnio je Krznarić.

Posebno je naglasio važnost jabuka u ljudskoj prehrani.

– Jabuka je voćna vrsta broj jedan. Izuzetno je zdrava i dostupna tijekom cijele godine, a koristi se i u preradi za sokove, vino i ocat. Cijene se kreću od 30 centi za treću klasu do 2-3 kune za prvu klasu, zbog čega se često naziva i ‘socijalnim voćem’, jer je uvijek prisutna u bolnicama, školama i socijalnim ustanovama – kaže.

Na pitanje o budućnosti voćara, Krznarić je odgovorio da je situacija slična i za druge voćne vrste, ali da bi se jabuka kao voćna vrsta broj jedan trebala tretirati s posebnom pažnjom.

– Svijest o važnosti jabuke za redovnu konzumaciju svih ljudi, bez obzira na njihovo materijalno stanje, ključna je za rješavanje ove krize. Voćari bi trebali biti oslobođeni mnogih obveza prema državi i institucijama, kao što je to slučaj u nekim drugim zemljama Europske unije. Imamo dovoljno resursa, ali nemamo dovoljne količine, i nadam se da će se tome konačno stati na kraj. U suprotnom, budućnost za nas voćare je krajnje neizvjesna – zaključio je Krznarić.

(icv.hr, bs, Foto: B. Sokele)