Kraj je kalendarske godine i vrijeme je kada pčele miruju, ali pčelari su i dalje aktivni u obavljanju administrativnih i planskih poslova za sljedeću proizvodnu godinu koja će, nadaju se biti bolja od ove, jer je ova pčelarska godina po mišljenju pčelara, ali i predsjednika Hrvatskog pčelarskog saveza RH Željka Vrbosa, bila izrazito loša.

-Oni stariji pčelari ne pamte ovako lošu pčelarsku godinu, loše vremenske prilike i slabu ispašu ove godine. Otežane okolnosti uzrokovane pandemijom COVID-19, između ostaloga, dovele su do toga da su pčelari dobili izuzetno male količine meda. Naravno, kada bi pitali ratare, voćare ili stočare, oni bi odgovorili da je pčelarstvo bilo dobro ove godine iz tog razloga što su naše pčele sve poljoprivredne kulture koje su nužne i oprašile. Dakle, za širu društvenu zajednicu pčela je napravila sve ono što je trebala, jer primarna zadaća pčelarstva i je oprašivačka djelatnost kako bi poljoprivredna industrija imala dobru rodnost. Nažalost, od toga pčelari “nemaju kruha”, jer za njih je važnija ona sekundarna djelatnost, odnosno pčelinji proizvodi od kojih svaki pčelar egzistira na tržištu. To nameće i zaključak da ubuduće, takozvanu ovisnost o “dobrim godinama” moramo smanjiti. Sjetimo se da je i 2019. godina bila prilično loša, pa sada još i ova 2020. godina, a loša proizvodna godina znači i znatno manju količinu meda i pčelari koji prodajom meda i pčelinjih proizvoda financiraju svoj sektor, nemaju što prodati i na taj način niti financirati sve ono što će biti potrebno za uspješnost pčelarenja iduće godine. Zato nam je cilj da smanjimo tu ovisnost o proizvodnji na taj način da pčelar dobije adekvatnu naknadu za oprašivačku djelatnost odnosno naknadu zbog brige o pčelama koje su neophodne u kompletnom prirodnom ciklusu. Dakle ne bi samo smjelo biti bitno koliko pčelar ima meda i pčelinjih proizvoda nego to da bude adekvatno plaćen zato što održava pčele živima i aktivnima, jer kao što je dobro znano, bez pčela niti nema života – zaključio je Željko Vrbos pritom napomenuvši i daljnji stalan pritisak uvoznog meda u RH, a također i patvorina koje nažalost vrlo loše utječu na tržište kako u našoj zemlji, tako i u cijeloj Europi.

Svi su svjesni da tome nije lako stati na kraj i da to ne može riješiti Hrvatski pčelarski savez. Ipak, da bi pomogli da situacija po tom pitanju bude bolja i za pčelare, ali i za kupce, već nekoliko godina u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede RH provode projekt “Nacionalna staklenka” koji još dodatno moraju promovirati i koji će biti osnovno jamstvo svim kupcima u RH, da je med prvenstveno ispravan i iz hrvatskih pčelinjaka, te da u njemu nema nikakvih dodatnih primjesa, a kamoli uvoznog meda.

-Ulažemo puno napora i nadamo se da će taj projekt u idućim godinama doći do svog punog izražaja te da ćemo na taj način poboljšati stanje na tržištu pčelinjih proizvoda. Napominjem da pčelari radi svog boljitka, ali i općenito pčelarstva u RH, moraju biti jedinstveni i udruženi, a jedan vid tog zajedništva je i ulazak pčelara u evidenciju pčelinjih zajednica u RH. Ažuriranje podataka se počelo provoditi 1. rujna, a traje do kraja ove godine. Ažuriranjem Evidencije pčelara i pčelinjaka za 2021. godinu, pčelar ostvaruje pravo na subvencije u pčelarstvu, potvrde za registraciju pčelarskih vozila, “plavi dizel”, nacionalnu staklenku za med te sva ostala prava koja proizlaze temeljem broja pčelinjih zajednica iz Evidencije pčelara i pčelinjaka u 2021. godinu. S obzirom da ima još dosta pčelara koji iz nekih razloga nisu pristupili evidenciji, neka to ove godine obave, jer to je temelj svih daljnjih mogućnosti korištenja benefita pčelarskog sektora – pozvao je sve pčelare na suradnju predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Željko Vrbos.

Jedan od najuspješniji pčelara u našoj županiji, pa i u RH je Branko Tomšić iz Virovitice, koji zajedno sa svojom obitelji vodi uspješan OPG poznat po velikom izboru kvalitetnog meda i drugih pčelinjih proizvoda. No neovisno o njihovoj poslovičnoj uspješnosti, loša pčelarska godina odraziti će se i na njihovu količinu meda, što nam je potvrdio i sin Branka Tomšića, Boris Tomšić koji ima veliku ulogu u radu OPG-a Tomšić.

-Meda ima puno manje, čak manje nego prošle godine koja je također bila loša. Zbog loših vremenskih prilika za vrijeme cvatnje pojedinih biljaka, pogotovo bagrema, ispaša nije bila moguća, što se naravno znatno odrazilo na količinu meda. Nažalost, ne možemo upravljati vremenom, niti na bilo koji način na njega utjecati, jer radi se o otvorenom prostoru i uvjetima koji moraju biti zadovoljavajući, dakle prvenstveno moraju biti dani bez oborina, a za vrijeme cvatnje bagrema, konstantno je padala kiša i bilo je hladno, baš kada ne treba.
Osim toga, poljoprivrednici sve više za uzgoj biljaka koriste sjemena čije biljke ne luče nektar. Navodno da od tih modificiranih biljaka imaju veći prinos, no nas pčelare to dodatno opterećuje. Neovisno o tome, valja stisnuti zube, udružiti se, ići dalje i nadati se da će iduća godina biti bolja nego ova i prethodna – rekao nam je virovitički pčelar Boris Tomšić.

(www.icv.hr, bs)