Tko mora predati poreznu prijavu, a tko ne mora, je li se što promijenilo ove godine – za HTV objasnila je Nada Pavlinić, pomoćnica ravnatelja Porezne uprave, piše tportal.
‘Do kraja veljače prijavu su dužni predati svi koji obavljaju samostalne djelatnosti, obrtnici, slobodna zanimanja, djelatnosti poljoprivrede, šumarstva koji vode poslovne knjige. Isto tako, dužni su predati rezidenti koji ostvaruju dohodak kod nesamostalnog rada kao članovi posade na međunarodnim plovidbama, nevažno koliko su dana bili na plovidbi’, rekla je Pavlinić.
Dodala je kako se sve prijave predaju kao i prethodnih godina, nema nikakvih novosti, ali bi sljedeće godine možda moglo biti promjena.
Na pitanje kako porez prijavljuju studenti koji povremeno rade, Pavlinić je pojasnila:
‘Oni mogu biti izdržavani članovi do određenih cenzusa, a ako žele mogu otvoriti poreznu karticu i prijaviti svoj dohodak, tada će ispuniti obrazac za EPP DOH. Znači to su svi oni koji žele ostvariti povrat poreza, a tu nam ulaze svi oni koji žele nivelirati osobni odbitak, tj. ako imaju uzdržavane članove i djecu koji nisu upisani na poreznim karticama, ako nemaju upisanu invalidnost za sebe ili druge članove obitelji. Ako borave na potpomognutim područjima prve skupine ili u Vukovaru ili žele prijaviti dohodak iz inozemstva, često se ZEPP docs predaje i zbog prijave računa na koji se treba izvršiti povrat, a da to nije u bazi Porezne uprave. Može se i platiti plaćeno zdravstveno osiguranje za proteklu godinu u inozemstvu ili dana darovanja ili nasljednici mogu prijaviti za preminule osobe’, dodaje. Sve se može provjeriti na stranicama Porezne uprave.
‘Tamo se nalazi i informativni kalkulator ako netko želi izračunati. Imamo različite načine predaje prijave. Možete se prijaviti putem sustava e-porezna, m-porezna, neposrednim dolaskom u ispostave porezne uprave prema prebivalištu ili boravištu. Možete predati i poštom preporučeno’, nastavlja Pavlinić.
Ako ste u redovnom sustavu za poreznu prijavu, kazne za zakašnjelo podnošenje prijava mogu sezati sve do 3900 eura.
‘Oni koji su u obvezi predavati prijavu i redovno su u postupku nikako ne bi smjeli zakasniti jer postoje prekršajne sankcije za nepravodobno podnošenje prijave ili nepodnošenje u redu veličine od 60 do 3900 eura kazne. Oni koji mogu predati prijavu u posebnom postupku, a to ne naprave i žele ostvariti nekakvo pravo, nažalost ga neće moći ostvariti za ovu godinu’, kaže Pavlinić.
Na pitanje o zaposlenima koji imaju samo jedan posao i po kojoj osnovi imaju pravo na povrat, Pavlinić je odgovorila:
‘Ako netko nema prijavljene uzdržavane članove na poreznoj kratici te Porezna uprava nema saznanja tko je njegov uzdržavani član ili dijete ili ako netko ostvari dohodak u inozemstvu i želi to prijaviti, postojat će različite kategorije, što je predviđeno zakonom i pravilnikom o porezu na dohodak do kad se prijava može podnijeti da bi se ostvarilo pravo na povrat’, kaže Pavlinić.
Iako je rijetkost, nekad može doći i do saznanja da poslodavac nije uplatio ono što je trebao, a evo što se tada događa.
‘Moguća je i takva situacija, ali isto tako pretpostavljam da svi imaju neku komunikaciju, pogotovo za one u drugom stupu, gdje se redovno dobivaju izvješća. Ako nema izvršne uplate, poslodavac vjerojatno kasni’, zaključuje Pavlinić.
Za posebni postupak isplate su u svibnju dok su za redovni postupak (obrtnici) u lipnju.
(tportal.hr)
