Ako ste gradili ili renovirali kuću, stan ili vikendicu, onda zacijelo znate kako je teško pronaći dobrog keramičara. Riječ je o majstoru kojeg valja čekati i po nekoliko mjeseci, dok mu se „lista klijenata“, oslobodi jer je na tržištu rada keramičara jako malo, pa se njihove usluge, kad ih se i dobije, itekako dobro plaćaju.

U Virovitici se tako usluge keramičara plaćaju između 70 pa sve do 110 kuna, ali i više, po kvadratu pločica, ovisno o vrsti i zahtjevnosti posla.

Mnogi će ga odraditi i na crno, nakon što s drugih građevinskih zanimanja prijeđu i na ove, završne radove, a dio njih ipak će se i službeno prekvalificirati kako bi s priznatim uvjerenjem u rukama mogli konkurirati kolegama koji su se odlučili raditi bez papira.

Da za to nikad nije kasno, potvrđuje naš sugovornik, Josip Tvarog (60) koji je na ispit o stručnoj osposobljenosti za keramičara „potegnuo“ u Viroviticu čak iz okolice Vinkovaca. Ispit je polagao u HOK-u.

S LOPATE NA PLOČICE

– Imam 60 godina, u građevini sam od svoje petnaeste godine. Radio sam kao pomoćni radnik kod jednog čovjeka u početku. Bilo nas je trojica, tad si bio i majstor na lopati i majstor lijepljenja pločica. Trčao si malo na jedan malo na drugi dio, sve se radilo ručno, ne miješalicom. Za svoj prvi posao bio sam ‘zelen’, nisam znao sve raditi, nego sam pomalo počinjao, a većinom sam promatrao ostale kako rade i pamtio. Sjećam se rečenice gazde Petra kod kojeg sam radio: Braco, kako me od milja zvao, nađi si daske i ideš špalete oko prozora obrađivat’ – rekao je Josip kroz smijeh te dodao kako je gazdu Petra u čudu gledao kad ga je prebacio na posao keramičara jer nije očekivao tu vrstu posla niti znao što bi s pločicama. No, kaže, bilo je to kao i inače: snađi se, pa je Josip to i učinio. Krenuo je, svladavao tehniku, učio.

– On je procijenio da ja to mogu i vjerovao u mene, a ja mogu reći da je to bila ‘ljubav’ na prvu dasku, odnosno pločicu. Kasnije sam shvatio: da bi bio dobar keramičar, moraš znati različite vrste poslova. Moj otac je isto bio građevinac, tako da sam ljubav prema tom zanimanju naslijedio i od njega – objasnio je naš sugovornik.

Petar za sebe smatra kako je dosegao godine kada unatoč tome što puno toga zna, više nije poletan kao mladi keramičari. Odlučio je položiti ispit kako bi mogao otvoriti svoj obrt i raditi za sebe onoliko koliko će ga zdravlje služiti.

Prokomentirao je i konkurenciju – o ljudima koji posao keramičara rade na crno.

– Svatko ima neke svoje razloge u koje neću ulaziti. I sam sam u mladosti nekome nešto odradio, nije me to sramota, jer sam puno puta više pomogao nego posao naplatio. Isto tako, znam da većina klijenata nekad ne dobije dobro odrađen posao, jer ne znaju za kog se odlučuju. Nema ni puno izbora – malo je ljudi s papirima – o problemu manjka ovog kadra na tržištu kaže naš sugovornik.

– Dogodi se da pločice otpadaju, a do čovjeka više ne mogu doći. Ili čekaju jako dugo da majstori do kraja naprave posao. Klijenti su danas spremni platiti i više, samo da se posao završi na vrijeme. Uvijek sam smatrao da su sitnice one koje čine kvalitetu u radu. A danas, nakon toliko godina, zaista mogu reći kako primijetim svaku sitnu grešku u svom radu. Smatram to svojom odlikom – ističe Josip Tvarog.

Kod dobrog majstora dobar glas je sve, reći će nam Josip, dodavši kako klijenti do njega dolaze isključivo preporukom.

– Činjenica da netko moj rad smatra dovoljno kvalitetnim i preporuči me je ono što me ispunjava, a novac mi je manje bitan – govori nam Josip i zaključuje kako i ‘s papirima’ i vlastitim obrtom cijenu neće dizati – 70 kuna po kvadratu pločica nešto je što smatra okvirnom i realnom cijenom za svoj trud i ruke, kaže.

UVJERENJE VRIJEDI I U EU

Predsjednik ispitne komisije pri HOK-u VPŽ Branko Bajt već godinama prati ljude ovog zanimanja na njihovom putu to „papira“ – uvjerenja. Kako sam kaže, nije dovoljno ljudi upućeno u ovu mogućnost prekvalifikacije kao ni u činjenicu da država daje 80% povrata novca od ukupnog iznosa plaćenog ispita.

– Ovaj posao mi je ponuđen od strane Obrtničke komore nakon što sam otvorio firmu i imao položene sve potrebne ispite. Njih sam također položio ovdje. U teoretskom dijelu ispita za keramičara se nalaze osnovna pitanja iz struke koja bi svaki kandidat trebao znati: o proizvodnji, postavljanju keramičkih pločica, ljepila, fugir masa…

U praktičnom dijelu trebaju to znanje pokazati i primijeniti u konkretnom prostoru. Primjerice, pripremiti podlogu, zalijepiti pločice, fugirati i slično – objasnio je Branko Bajt, koji je u komisiji kao ispitivač već 15. put.

U ispitnom roku u virovitičkom HOK-u bila su samo dva kandidata na ispitu. B. Bajt kaže kako je riječ o traženom zanimanju za koje kandidati na ispit dolaze iz cijele Hrvatske, no da bi ih zacijelo bilo i više, kada bi svi bili upoznati s mogućnošću osposobljavanja koje je danas jako povoljno.

– Keramičari jednostavno ne znaju da ovaj ispit mogu položiti za ne tako velike novce, plus da imaju mogućnost pomoći sufinanciranja ispita od države, jer im se vraća 80% iznosa. Ono što ovim dobivate je legalan posao – s priznatim uvjerenjem omogućuje vam se samostalan rad otvaranjem obrta, rad u tvrtkama koje traže sigurne i provjerene keramičare, a naravno tu je u mogućnost rada i izvan države. Ovo uvjerenje priznato je u svim zemljama članicama Europske unije – rekao je Branko Bajt.

OSNOVNA ŠKOLA MINIMUM

Domagoj Petrić, savjetnik za obrazovanje Područne obrtničke komore VPŽ objasnio nam je tko može proći osposobljavanje, koliko traje i koliko košta.

– Ispit o stručnoj osposobljenosti može polagati bilo tko uz uvjet završene najmanje osnovne škole, čak i bez dosadašnjeg radnog iskustva u tom zanimanju. Naša Područna komora nudi polaganje ispita u petnaestak različitih zanimanja, u pet ispitnih rokova tijekom cijele godine. Svaki ispit o stručnoj osposobljenosti čini praktični dio, te usmeni dio ispitivanja, nakon čega kandidati mogu dobiti uvjerenje kojim se mogu otvoriti različiti obrti (kafić, fast food, studio za masažu, keramičarski obrt itd.).

Svi dijelovi ispita uglavnom se obave u istome danu. Kao i dosad, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja temeljem svojih natječaja sufinancira polaganje ispita koje provodi HOK, odnosno 80% troškova koji se odnose na ispit te pripreme za praktični dio ispita. Konkretno, za keramičara je u posljednje dvije godine ispit položilo 10 ljudi – ističe D. Petrić.

(www.icv.hr, ak, mlo, foto: privatni arhiv)