Prije dva tjedna, točnije, 12. studenog, Trgovački sud u Bjelovaru donio je nepravomoćnu odluku kojom se virovitičkom Tvinu d.o.o. moraju vratiti svi poslovni udjeli, točnije njih 28.914, a koji su ništetnim ugovorom iz 2017. godine prebačeni na Tvin grupu d.o.o.
Riječ je o udjelima vrijednima 20.707.527,97 kuna, koji čine 43% od ukupnog broja svih poslovnih udjela Tvina i koju je bivša uprava, na čelu s direktorom Ivanom Slamićem, pokušala prebaciti na Tvin grupu d.o.o. i tako steći upravljačka prava nad ovom najstarijom i najvećom virovitičkom tvrtkom za proizvodnju uredskog i kućnog namještaja, opremanje objekata i proizvodnju parketa i kaluparskih proizvoda.
Udjeli, koji čine čak 43 posto ukupnog broja svih poslovnih udjela u Tvinu bili su tri godine u „statusu quo“, dok ova, prvostupanjska presuda Trgovačkog suda nije donijela stavila prvu „točku na i“ u dugoj borbi dioničara za povratak udjela u Tvin.
Tužbu su protiv Tvina (na čelu s tadašnjim direktorom Ivanom Slamićem), koji je prvotuženik ali i Tvin grupe d.o.o. (s istim direktorom, Ivanom Slamićem), koja je drugotuženik u procesu podnijeli članovi Udruge malih dioničara-udjeličara Tvina, na čelu s Mirkom Kovačevićem, kako bi tvrtku spasili „od nezakonitog preuzimanja i propasti“, na što su više puta ukazivali u javnosti.
O čemu je riječ?
ČAK 43 POSTO UDJELA TVINA IVAN SLAMIĆ PRODAO – SAM SEBI
Bivši direktor Tvina Ivan Slamić osnovao je 9. lipnja 2017. godine novo poduzeće, Tvin grupu d.o.o., na istoj adresi na kojoj se nalazi i Tvin d.o.o. , Ulici Zbora narodne garde 2 u Virovitici.
Suvlasnici Tvin grupe d.o.o., kako stoji u obrazloženju presude Trgovačkog suda u Bjelovaru, bili su, uz Ivana Slamića i „članovi Nadzornog odbora Tvina d.o.o. te Slamićevi rukovodioci u prvotuženiku (Tvinu, op.a.), koje on financijski sponzorira.“
Par tjedana kasnije, točnije 3. srpnja 2017. godine, Tvin d.o.o. i TVIN grupa d.o.o. potpisuju Ugovor o prijenosu poslovnih udjela koji iz Tvina prelaze na kupca – Tvin grupu d.o.o.
Riječ je o 28.914 poslovnih udjela (43% od ukupnog broja svih poslovnih udjela Tvina), koji su Tvin grupi d.o.o. prodani od cijeni od 716,18 kuna po udjelu, odnosno za ukupno 20.707.527,97 kuna. Budući da je Tvin prodao Tvin grupi d.o.o. udjele, situacija je pokazala kako je Ivan Slamić udjele Tvina prodao – sam sebi. I u jednoj i u drugoj tvrtki bio je direktor u vrijeme sklapanja ugovora.
Ujedno, sukladno ugovoru, „upravljačka prava stekao je odmah, a udjele je trebao platiti uz poček od tri godine, a nakon počeka u roku od 10 godina.“
Udruga malih dioničara-udjeličara Tvina odmah je reagirala. Upozoravali su na nezakonito provedenu skupštinu koja je održana par dana prije sklopljenog ugovora, a na kojoj nije bilo dovoljno udjeličara koji bi Nadzornom odboru dali zeleno svjetlo za prodaju udjela Tvin grupi d.o.o., niti je udjeličarima dano pravo na sudjelovanje, a nisu bili ni obaviješteni o situaciji.
Udjeličari koji su podnijeli tužbu upozoravali su javnost da je ugovorom „direktor Ivan Slamić u ime Tvina stekao poslovne udjele i pretvorio ih u vlastite, posebno intenzivno do par mjeseci prije lipnja 2017., novcem Tvina i to u vrijeme kada je tvrtka proizvodila gubitke i dijelila otkaze radnicima“, kako stoji u obrazloženju nepravomoćne presude Trgovačkog suda u Bjelovaru.
UGOVOR PROTIVAN MORALU
Odlukom suda koju potpisuje sutkinja Marija Petrina Kubica Tvin grupa d.o.o. dužna je sve udjele vratiti Tvinu d.o.o. jer je “ugovor proglašen ništetnim i jer je protivan moralu.”
U obrazloženju presude na desetak stranica stoji i: ” (…) de facto Ivan Slamić je sam sa sobom zaključio predmetni Ugovor, kojim je drugotuženiku (Tvin grupi op.a.) pribavio nepripadnu imovinsku korist u iznosu od preko 20.000.000,00 kn i to ne samo na štetu prvotuženika (Tvina, op.a.), već i svih njegovih članova. Time su povrijeđena osnovna načela obveznopravnih odnosa iz čl.4. i 6. Zakona o obveznim odnosima. (…)
Poštivanje načela savjesti i poštenja traži postupanje s povjerenjem i obzirom prema interesima duge strane. Nedopustivo je sklapanje ugovora kojima se umanjuju prava i imovina drugih. Kod ovog načela važan je moralni kriterij prema kojem se u ugovornim odnosima načelo savjesti i poštenja mora poštovati ne samo u formalnom smislu već i na razini moralnih obveza.
POVRIJEDILI PRAVA DRUGIH
Poslovna politika i sloboda poduzetništva trgovačkog društva ne smije povrijediti prava drugih, u ovom slučaju prava drugih vlasnika poslovnih udjela prvotuženika.
Sklapanjem Ugovora o prijenosu poslovnih udjela od 3. srpnja 2017. prvotuženik i drugotuženik su povrijedili načelo savjesnosti i poštenja jer je temeljem Ugovora koji je sklopljen bez postupka propisanog Društvenim ugovorom, drugotuženiku dana mogućnost sudjelovati u radu skupštine prvotuženika, raspravljati i glasati, pobijati odluke skupštine, podnijeti tužbu actio pro socio, ali ostvariti i imovinska prava od kojih je osnovno pravo na dividendu.
Neovisno o odluci skupštine, Ugovor o prijenosu je ništavan i po općim odredbama Zakona o obveznim odnosima jer je protivan općoj zabrani zlouporabe prava i moralu.
U slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna je vratiti drugoj ono što je primila na temelju takva ugovora. Stoga je sud naložio drugotuženiku da sve poslovne udjele stečene ništetnim Ugovorom o prijenosu poslovnih udjela vrati prvotuženiku TVIN d.o.o. uz istovremeni upis tog povrata u knjigu poslovnih udjela TVIN-a d.o.o. te nadležni sudski registar ovog suda.“ – stoji, između ostalog, u obrazloženju nepravomoćne sudske presude Trgovačkog suda u Bjelovaru.
VORKAPIĆ: PRESUDA VRAĆA NADU
Iako je nepravomoćna, ova presuda, kojom se čak 43 posto udjela Tvina treba vratiti natrag u tvrtku, dala je novu nadu svim malim udjeličarima. Smatra to i novi direktor Tvina d.o.o., Zdravko Vorkapić.
– Iako je presuda nepravomoćna, zadovoljni smo što je sud donio odluku o ništetnosti ugovora o prijenosu udjela s Tvina na Tvin grupu. Na ovaj način imovina je vraćena stvarnim vlasnicima, a to su sami udjeličari, koji nisu imali pravo glasa u odlučivanju kada se ovaj ništetni ugovor sklapao. S te osnove, vlasnici Tvina mogu biti zadovoljni ovakvom odlukom. Za sam Tvin ova presuda je važna, jer mali udjeličari putem skupštine biraju Nadzorni odbor, a s tim kontroliraju rad Uprave Tvina.
U slučaju da je presuda išla u drugom pravcu, manji dio vlasnika mogao je kontrolirati 43 posto udjela, mogao je kontrolirati kompletan rad i odlučivati o poslovanju društva Tvin u budućnosti i to bez utjecaja malih udjeličara, kojih je danas više od 1300. Iskreno se nadam da će u slučaju žalbe, u nastavku postupka, u konačnosti sud ipak potvrditi presudu koju je donio Trgovački sud u Bjelovaru – komentirao je slučaj direktor Zdravko Vorkapić.
U TVINU DANAS RADI 590 LJUDI
Rješavanje pitanja vlasništva vraća i povjerenje poslovnih partnera i financijskih institucija, kaže, što je neophodno za bolju budućnost cijele tvrtke. Malo tko će se odvažiti uložiti u poslovni subjekt s „neriješenim papirima“, pogotovo danas, u godini kada je koronakriza nametnula niz novih izazova i kada svi traže svoje mjesto na tržištu.
– Znamo da ovo pitanje još nije riješeno do kraja, ali se nadamo pozitivnom ishodu za Tvin pri kraju sudskog procesa. Dok on traje i bez obzira na presudu, a vjerujemo da će biti u korist Tvina, mi radimo planove za podizanje proizvodnje. Trenutno je u Tvinu zaposleno 590 djelatnika, a ovu godinu, koja je bila turbulentna, preživjeli smo, iskoristili smo priliku za istraživanje novih tržišta, uveli smo nove kupce i programe te stvorili preduvjet za nove mogućnosti. Od ožujka do svibnja pronalazili smo nove kupce, a u jesenskom periodu narudžbe se povećavaju.
Tako danas imamo preko 20 milijuna kuna naručenih i ugovorenih poslova, što dugi niz mjeseci nismo imali. Okrenuli smo se investicijama, izrađuju se temelji za osam novih sušara i jednu parionicu, koje su preduvjet da tvornice namještaja rade punim kapacitetom. Potrebe od strane kupaca su sve veće, otvaraju se tržišta, a iako je teško, ipak smo iskoristili vrijeme da kroz investicijske pothvate uhvatimo korak i budemo spremni kada se tržište ponovno otvori – o situaciji u Tvinu danas rekao je direktor Zdravko Vorkapić. (www.icv.hr, mlo, foto: M. Rođak i M. Lovrenc – arhivske fotografije)