U građevinarstvu na području Virovitičko-podravske županije slikovito rečeno „voda je došla do grla“. Radnika zidara, tesara, strojara kao i struke usko povezane s građevinarstvom i projektiranjem nasušno nedostaje, a rješenja za tu situaciju, bar u skoroj budućnosti – nema. Upozoravaju to članovi Strukovne grupe graditeljstva i projektiranja HGK-Županijske komore Virovitica, a koji su u utorak detaljno „pretresli“ ovaj problem, upozorivši kako je stanje u građevini alarmantno. Situacija je tim teža, ako se uzme u obzir da se na području Virovitice i Virovitičko-podravske županije gradi više nego ikad.

NA DOMAĆIM PROJEKTIMA DRUGI RADE

Na području županije u prošloj godini radila je ukupno 91 građevinska tvrtka, s ukupno 572 zaposlenih. Ukupna vrijednost građevinskih radova, pokazuje analiza HGK-Županijske komore Virovitica, prošle godine iznosila je 231 milijun kuna, a prihod 223 milijuna kuna, za 21 posto manje nego godinu dana prije. Podatci su to koji pokazuju kako se milijunske investicije, nažalost, nisu slile u domaće tvrtke, iako imaju kapacitete da odrade velik dio tog posla, upozorava Rajko Stilinović, predsjednik Strukovne grupe i direktor tvrtke Croming d.o.o. iz Pitomače.

– Ove brojke govore nam da se usluge građevinskih firmi s područja županije provode uglavnom preko nositelja poslova koji nisu s našeg područja, nego iz drugih gradova i županija. Te tvrtke rade za nižu cijenu od dogovorene, što je rezultiralo padom u poslovanju i prohodima za domaće tvrtke – objašnjava R. Stilinović. U toj situaciji iskristalizirao se još važniji problem, a to je manjak radnika. Nedostaje kvalitetne radne snage. Mjere koje su i poduzete – stipendiranje zanimanja za građevinsku struku kroz cijelo vrijeme školovanja te posao odmah nakon školske klupe, nažalost, nisu urodile plodom. I tako već pet godina.

NAGRADITI RADNIKA

Za zidara, tesara, stolara teško je sklopiti i jedan razred godišnje, upozoravaju građevinci, jer mladi danas ne žele raditi u ovim zanimanjima, bar ne za plaću koja im se na hrvatskom tržištu nudi. Ujedno, limare, vodoinstalatere, instalatere centralnog grijanja i plina te struke bliske građevini također se mjesecima traži, ali bezuspješno.

– Prosječna mjesečna neto plaća u graditeljstvu prošle godine na našem području iznosila je 3.870 kuna. No u tom se prosjeku nalaze i plaće projektanata i drugih djelatnosti graditeljstva, što će reći kako je prava neto plaća radnika i puno niža od ovog prosjeka. Taj iznos danas nikoga više neće motivirati da se odluči za posao u građevinarstvu i zato je nužno da, ako želimo uopće imati kadrove u budućnosti, povisimo plaću radnika. Za naše prilike, s obzirom na to da nedostaje radnika, s obzirom na obim poslova i opasnosti koje ova vrsta posla nosi te teške uvjete rada, ta bi plaća morala biti najmanje pet tisuća kuna u neto iznosu – procjenjuje R. Stilinović.

Ako Hrvatska u skoroj budućnosti ne želi biti ovisna o radnoj snazi iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Mađarske i drugih zemalja, nužno je što prije mijenjati cijeli sustav, poručili su članovi Strukovne grupe graditelja i projektiranja koji su predložili i da se za građevinsku struku uvede beneficirani radni staž. Jer, osoba koja je cijeli život provela kopajući kanale, izravnavajući ceste ili za radnim strojem, do svoje 50 godine života već je toliko istrošena da se od nje, što se napornog fizičkog rada tiče, ne može puno očekivati.

NUŽNA POMOĆ DRŽAVE

Građevinarstvo je trenutno grana gospodarstva koja nema jasnu viziju, planove ni pomoć države – upozorio je Zdravko Slavić iz Slavić-inženjeringa, dodavši kako je nužno pomoći tvrtkama u, primjerice, nabavi opreme, mehanizacije, goriva. – Tek tako tvrtke će moći iznaći sredstva za povećanje plaće radnicima, potez koji je nužan, ali ga danas malo tko može napraviti iz vlastitog poslovanja – ocjenjuje Z. Slavić koji kaže kako domaće tvrtke već grcaju u borbi na tržištu, koja je žešća nego ikad. Niske cijene koju nudi konkurencija, manjak radnika i nemogućnost pronalaženja kooperanata samo su neki od problema s kojima se bori svaka tvrtka u građevinarstvu, a jedan je od razloga i proces javne nabave koji je, smatra, zadao koban udarac upravo građevini. – Odluka da se mora odabrati najpovoljniji izvođač pokazala se štetnom, ušteda koja je ostvarena s jedne strane rezultirala je propašću manjih tvrtki koje se jednostavno nisu mogle boriti protiv nevjerojatno niskih cijena konkurencije – zaključuje Z. Slavić.

MUKE PO PROJEKTANTIMA  

U posljednjim dvjema godinama, otkako traje jača ekspanzija projekata i povlačenja sredstava iz europskih fondova, problemi su nastali i za projektante. – Do podataka o točnom vremenu otvorenja pojedinih natječaja jako je teško doći pa se mi projektanti često nađemo u situaciji da vrijedan projekt moramo napraviti gotovo „preko noći“, samo da uhvatimo raspoložena sredstva. Situacija u kojoj se prvo izrađuje idejni projekt i na temelju njega troškovnik po kojem će se sve ravnati, a tek onda glavni projekt, potpuno je nerealna, ali mi danas moramo tako raditi, ako želimo iskoristiti natječaje i ne propustiti rokove. Kad bismo imali bolje najave planiranih investicija, obrazloženja za koje će točno projekte i područja država raspisati natječaje, svima bi nam bilo lakše – iz iskustva je poručila Snježana Stipeč, direktorica tvrtke ARHIS d.o.o., za projektiranje, građenje i nadzor.

S njom se slaže i Ivan Kršić, direktor KING Art Studija iz Virovitice, koji ističe kako je ogroman problem nedostatak državnih planova za graditeljstvo. – Često se od nas očekuje da milijunski projekt napravimo za nevjerojatno kratko vrijeme, za samo mjesec-dva, dok se u drugim državama projekti rade i po godinu i više dana – istaknuo je I. Kršić. Zorica Hegedušić, pročelnica županijskog Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i zaštitu okoliša suglasna je da je nužno napraviti plan investicija na državnom nivou, kako bi gradovi i općine znali što mogu očekivati u narednoj godini. Jedini je način, zaključak je, da projektanti na vrijeme krenu u pripremu projektne dokumentacije, investitori definiraju svoje potrebe i želje, a građevinske tvrtke na vrijeme izvedu radove. (www.icv.hr, mlo)