U Reciklažnom dvorištu u Virovitici građani od danas (ponedjeljak) mogu predati i boce iz povratne ambalaže, za koje će dobiti 50 lipa po komadu. Za povratnu ambalažu vrijede ista pravila kao i u trgovačkim centrima, kaže Tomislav Uzel, dipl. ing. biol; univ. spec. oecoing, voditelj Odjela za sakupljanje papira, stakla i ambalaže u virovitičkoj tvrtki Flora Vtc d.o.o.
-Prilikom predaje ambalaže važno je da boce budu čiste, da su hrvatskog porijekla, da imaju etiketu i oznaku povratne naknade. Otkupljivat će se i boce od 2 decilitra – rekao je T. Uzel te napomenuo kako će se u Reciklažnom dvorištu otkupljivati povratna ambalaža iz cijele županije, pa i šire.
Reciklažno dvorište nalazi se uz virovitičko gradsko odlagalište i radi svaki radni dan od 8 do 16 sati. Na njemu građani mogu odložiti četrdesetak različitih vrsta otpada, odnosno, na jednom mjestu sav otpad iz kućanstva. Za stanovnike Virovitice i devet okolnih prigradskih naselja: Čemernice, Golog Brda, Jasenaša, Korije, Milanovca, Podgorja, Rezovca, Rezovačkih Krčevina i Sv. Đurađa odlaganje je besplatno.
Govoreći o otpadu iz kućanstva, a koje se sada može odložiti na jednom mjestu, T. Uzel ističe kako je prije dolaska u Reciklažno dvorište nužno zaposlenicima predočiti osobnu iskaznicu i predati otpad. Zaposlenici će otpad potom izvagati, upisati količine i vrste te ga sami odložiti u spremnike. Kako bi taj proces trajao što kraće, pomoglo bi da građani već kod kuće pripreme otpad u posebne skupine.
A što se sve može dovesti na odlaganje? Doslovno sve osim infektivnog otpada. Dakle, imate li drveni namještaj koji vam više ne treba, neispravno sušilo za kosu, lijekove kojima je istekao rok trajanja, posteljinu i odjeću, dječje igračke, kozmetiku, pa i građevinski otpad, Reciklažno dvorište lokacija je na koju treba doći.
-Građani mogu dovesti i azbestni otpad i drugi građevinski otpad iz kućanstva. Ujedno, ovdje mogu odložiti i ambalažu od pesticida, motornih ulja, stiropor, konzerve, ambalažu od ulja i lakova, gume. Ako imaju nedoumica, slobodno mogu nazvati broj 033 728 015 i dobit će točne informacije što i kada dovesti – kaže Uzel.
Reciklažno dvorište trebalo bi građanima olakšati zbrinjavanje one vrste otpada koja nerijetko završi u komunalnom otpadu, a definitivno mu tamo nije mjesto. Od stakla, ljepila, guma, metala, kućanskih uređaja…
OPRATI BOCE, ČAŠE OD JOGURTA, DETERDŽENATA
Iskustvo pokazuje kako se u jednoj kanti za smeće kod kuće nalazi tek 31 posto onog otpada koji je zaista namijenjen odlaganju u kantu, a sve ostalo pripada drugim vrstama otpada, najčešće papiru i plastici.
Virovitičani i mještani prigradskih naselja već imaju dobru praksu odvajanja ovih dvaju vrsta otpada u posebne, žute i plave vreće. Rezultati po kojima smo u vrhu u Hrvatskoj mogli bi biti još i bolji, kaže T. Uzel, kada bi se dio ambalaže od, npr. mlijeka i mliječnih proizvoda, sokova, umaka i kašica oprao prije odlaganja u žute vreće.
Naime, bacite li čašu od jogurta ili ambalažu od sira neopranu u žutu vreću, isto je kao da ste ju bacili i u redovan otpad – neće se moći reciklirati.
-Apeliramo na građane da obrate na to pažnju i ulože mali napor da ambalažu koja se može reciklirati samo operu prije bacanja u vreće. Djelatnicima koji ručno odvajaju svaku vrstu ovog otpada to će itekako pomoći u završnoj fazi odvajanja, a ujedno će se ambalaža moći iskoristiti – kaže Uzel, koji podsjeća da je za oprati čašu jogurta potrebno do minute vremena i nešto vode.
Ako znamo da je prirodi potrebno oko 240 godina da razgradi jednu plastičnu vrećicu i do 1000 godina da razradi jedan plastični predmet, onda se jasno vide prednosti ulaganja malog truda u čišćenje ambalaže koja će kasnije poslužiti za recikliranje.
Naravno, postoji ambalaža kojoj ne može dodijeliti nova funkcija. Riječ je o ambalaži koja je bila u dodiru s hranom i namirnicama, onoj koja sadrži aluminijsku foliju, podlošcima od drveta ili plastike za rezanje hrane i slično…
Dobra praksa odvajanja otpada, koju su građani pokazali, nastavlja se stoga i dalje, kaže T. Uzel. Do do 2030. godine čak 50 posto otpada mora se odvajati kod kuće, pa će svaki napor u tom smjeru rezultirati ne samo smanjenom količinom otpada, već i zaštićenim okolišem. (www.icv.hr, mlo, foto: M. Rođak, M. Lovrenc)
foto: izvor Flora Vtc