Čitatelji diljem naše županije javljaju kako se rode polako vraćaju kući, na naše područje. Neke se vraćaju u svoja stara gnijezda, a neke će sviti novo čim se odmore od dalekog puta. S obzirom da gnijezdo roda može težiti i do jednu tonu, vlasnici kuća na kojima su rode svile gnijezdo dobivaju i županijsku rentu.
Kako kaže Tatjana Arnold Sabo iz Informativno-edukativnog centra Dravska priča u Noskovcima, gdje se, između ostalog, nalazi i Oporavilište za ptice, zasad se vratio manji dio roda. Gotovo sve trebale bi se vratiti najkasnije početkom travnja.
-One su i inače jedne od prvih selica koje krenu na dugi put, za razliku od ptica pčelarica koje se vraćaju tek tijekom lipnja – rekla nam je T. Sabo, objasnivši da put ovih ptica do odredišta traje i po dva mjeseca tijekom kojih prijeđu tisuće kilometara od juga Afrike do Hrvatske. Rode koje napućuju krajeve Hrvatske, Srbije, Mađarske, Rumunjske, Bugarske i Ukrajine, dolaze iz Južnoafričke republike, preciznije iz pokrajine Natal.
-Zanimljivo je da rode koje napućuju zapadniji dio, počevši već sa susjednom Slovenijom, toplinu juga traže u srednjem dijelu Afrike, a kreću se preko Španjolske i Gibraltara. „Naše” putuju preko Turske u Izrael te preko Bliskog Istoka prate rijeku Nil na jug Afrike.
Da bi prešle taj dugi put važno im je što kraće letjeti iznad mora: kopno znači sigurnost u smislu odmora i hrane – dodaje Sabo koja kaže da roda ima veliku zadaću; očuvanje vrste.
Bijela je roda u našim krajevima uvijek bila omiljena ptičja vrsta među stanovnicima i o toj povezanosti s čovjekom govori i činjenica da svoj dom uvijek gradi u blizini ljudi, neovisno radi li se o urbanim ili ruralnim sredinama. Hrani se živim plijenom, uglavnom ribama, žabama, zmijama, puževima, gujavicama i kukcima. Upravo zbog svojih prehrambenih navika boravi u nizinskim krajevima gdje postoji cijelo bogatstvo pašnjaka, poplavnih livada, močvara i jezera.
Posebno je brojna u Posavini, u Parku prirode Lonjsko polje, ali ima ih i u Virovitičko-podravskoj županiji. Bijele rode svoje mladunce dobivaju tek u četvrtoj ili petoj godini života i to obično jednog ili dva.
Kao i kod drugih ptica, tako i kod roda postoji ugroza mladunčadi, što od ptičjih neprijatelja, što od prirodnih nepogoda, a veliki dio ih strada i pri seobi.
-Nažalost, kod prirodnih neprijatelja i nepogoda ne možemo pomoći, ali se zato možemo brinuti o onima koje su kod nas. S obzirom da su rode stalni pratitelji ljudi, očekuje se da se i zajednica brine o njima, što i čini. Prošle smo godine evidentirali 95 mladih roda na našem području i to je njihov okviran broj u posljednjih nekoliko godina – dodaje T. Sabo, istaknuvši Oporavilište za ptice kao jednu od bitnijih aktivnosti koje pomažu očuvati ptičje vrste.
U njemu trenutno boravi 26 roda, uglavnom zbog bolesti ili ozlijede zbog kojih su trajno onemogućene za let.
-Kod nas su sigurne, imaju zaklon, ne trebaju se bojati ptičjih neprijatelja, imaju redovne obroke i vodu, a i druže se jedne s drugima – naglašava T. Sabo, rekla nam je T. Sabo, rekavši kako je Oporavilište dom i za druge vrste koje su u njemu ili uz njega pronašle hranu, sigurnost i svoje mjesto pod suncem.
(www.icv.hr, bs)
