Iz godine u godinu ljudski životi izloženi su raznim podražajima. Svaka životna situacija, bili mi na nju spremni ili ne, ostavlja iza nas određene posljedice, kako pozitivne, tako i negativne. U najčešćem broju slučajeva promjene se odražavaju na našem zdravlju. Novi, sjedilački način života, brza prehrana koja se konzumira u velikim mjerama s obzirom na svakodnevnu užurbanost, konzumacija duhanskih proizvoda i alkoholnih pića, kako je to već svima dobro poznato, ne donosi nam ništa dobro.

Problem o kojem se u posljednje vrijeme priča sve više i koji dovodi do sve većih problema je i metabolički sindrom. Njega ne možemo definirati kao bolest, već kao skup poremećaja prvenstveno u metabolizmu masnoća i ugljikohidrata, a dovodi do rizika od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa II.

– Osobe koje su razvile metabolički sindrom imaju povišen krvni tlak, pretili su, a tu se prvenstveno misli na abdominalnu pretilost, povišene su im razine kolesterola i triglicerida u  krvi. Obično uz metabolički sindrom vežemo niz upalnih procesa u organizmu što dovodi i do poremećaja rada štitnjače. To je općenito jedan poremećaj koji veže niz bolesti i stanja povezanih s metabolizmom. Isto se odnosi i na dijagnozu koja se vrši kod pretilih osoba mjerenjem indeksa tjelesne mase, mjerenjem tlaka koji mora biti u granicama normale, vađenjem krvi gdje se mjeri razina triglicerida, kolesterola i veći obim struka. Posebno su rizične osobe koje imaju povećanu abdominalnu pretilost. Kod žena ona iznosi 80 cm u opsegu struka, a kod muškaraca 95 cm. Ako više od navedena tri kriterija ne odgovaraju, odnosno nisu u granicama normale, tada govorimo da osoba ima predispozicije za razvijanje metaboličkog sindroma – izjavila je naša sugovornica magistra farmacije Ana Fett.

Freepik

Čimbenike koji dovode do poremećaja, odnosno metaboličkog sindroma, možemo podijeliti u dvije skupine, promjenjive i nepromjenjive. Naravno, najvažniji nepromjenjivi čimbenik rizika je genetska predispozicija, na drugom mjestu nalazi se dob, budući da se s godinama povećavaju rizici za kardiovaskularne bolesti, te spol. Na promjenjive faktore rizika možemo utjecati samostalno, pod to se svakako podrazumijeva promjena načina života što se tiče prehrane, konzumiranje alkohola i duhanskih proizvoda.

– Za početak, važno je promijeniti način prehrane. Prehrana bogata zasićenim masnoćama i rafiniranim šećerima svakako pridonosi razvoju metaboličkog sindroma i kardiovaskularnih bolesti. U današnje vrijeme više se jede takva hrana što nije dobro, preporučuje se veća konzumacija voća i povrća, mediteranska prehrana, ali i povećanje tjelesne aktivnosti na dnevnoj bazi. Otprilike 30 do 60 minuta lagane ili umjerene šetnje bit će sasvim dovoljno uz pridržavanje pravilne prehrane. Naravno, ne treba niti spominjati da prestanak pušenja i konzumacija alkohola uvelike pomaže – dodala je Fett.

Kod metaboličkog sindroma i svih kardiovaskularnih bolesti najvažniji je osoban utjecaj i promjena životnog stila ako je poremećaj već dijagnosticiran, odnosno pravovremena intervencija da se sam rizik ne bi razvio. Trenutna situacija vezana uz koronavirus mogla bi dovesti i do povećanja ”oboljelih” od metaboličkog sindroma, kako zbog nemogućnosti komunikacije s liječnicima, tako i zbog smanjenog kretanja, stoga svi koji imaju predispozicije za razvijanje metaboličkog sindroma, promijenite barem dio vaših trenutnih navika i omogućite sebi zdraviji i sretniji život.

(www.icv.hr, mra)