Naglo zahlađenje praćeno mrazom i predviđanja da će temperature ovih dana ići i do -5 Celzijevih stupnjeva zasigurno najviše brine voćare, posebice one koji u svom voćnjaku imaju marelicu koja u normalnim godinama kreće s cvatom od 20. ožujka pa do 1. travnja. No, već više godina cvatnja te voćne vrste kreće i dva do tri tjedna ranije, a tako je bilo i ove godine.
Voćari koji u svom voćnjaku, između ostalog, imaju i nasade marelice s razlogom su zabrinuti, jer ovo je još jedna u nizu godina koja neće donijeti urod te popularne voćne vrste.
– Već sedmu godinu neću uživati u okusu svoje marelice, niti ja i moja obitelj, niti svi oni kupci koji željno očekuju to rano ukusno voće. Naime, svake godine razlog tome je mraz, marelica je vrlo osjetljiva na niske temperature, odnosno na niske temperature osjetljivi su netom zametnuti plodovi koji pozebu. Njena rana cvatnja čini je vrlo osjetljivom, štete od mraza pokazivat će se i iduće godine, a to, kao što sam napomenuo, traje već sedmu godinu- rekao nam je virovitički voćar Stjepan Štiks koji uz marelicu ima i neke druge voćne vrste, najviše breskve.
– Breskva je otpornija na mraz, posebno neke vrste koje mogu uspijevati i u regijama s hladnijim klimatskim uvjetima nego što je to kod nas u Virovitici i Virovitičko-podravskoj županiji. Što se breskve tiče, opasnost je tako nešto manja, no mraza može biti i kasnije kada je breskva i neko drugo voće u najosjetljivijoj fazi vegetacije, dakle sve je nažalost neizvjesno za nas voćare- zaključio je Stjepan te dodao kako za sada nema financijskih mogućnosti štititi modernijim i pouzdanijim načinima, no sljedeće godine ima u planu primjenjivati zaštitu.
Ponukani time razgovarali smo i s dopredsjednikom Udruge voćara VPŽ Stanislavom Suhanekom koji nam je potvrdio loše slutnje vezane uz jutarnje hladnoće i mraz.
– Svake godine nas to zatekne tijekom ožujka i na to naravno ne možemo utjecati. Za zaštitu od mraza voćarima predlažemo biostimulatore koji spadaju u posebnu grupu proizvoda koji osim korisnih hranjiva sadrže prirodne aminokiseline i peptide koje biljci pomažu poput infuzije, ako ih koristimo preventivno i pravilno. Aminokiseline također mogu pomoći tijekom oporavka biljaka nakon stresa, no najbolji učinak je ako su biljci na raspolaganju pet do deset dana prije očekivanog stresa- rekao je Stjepan Suhanek te dodao kako postoje i druge metode.
– Naravno, postoje i druge metode zaštite, poput “anti frost” metode koja je vrlo učinkovita, ali i vrlo skupa. Također se to može obavljati i ventilatorima, odnosno vjetrenjačama koje upuhuju topli zrak prema tlu ili atomizerima, odnosno grijačima koji se montiraju na traktor s ventilatorom koji uz pomoć plinske boce ili dizela grije zrak. Od navedenih metoda ova treća je nešto jeftinija, no većina naših voćara ipak koristi prvo navedene biostimulatore. Četvrta metoda koja je sada po prilično zastarjela je dimljenje voćnjaka slamom, ali ta metoda uspješna je na manjim voćnjacima i danas je rijetko tko koristi. Štete od mraza će zasigurno biti, ali ostaje nam se nadati da neće biti velike- dodao je Suhanek.
(icv.hr, bs)
