Polazak u prvi razred osnovne škole veliki je trenutak u životu svakog djeteta, ali i njegove obitelji. Dijete koje je još jučer savladavalo svoje prve korake, sada se susreće s novim licima, pravilima ponašanja i novim prostorom. O prilagodbi na školske klupe, te kako djetetu olakšati polazak u školu, razgovarali smo s psihologinjom Jasnom Per-Kožnjak te vam donosimo nekoliko savjeta kako što bezbolnije preživjeti prve dane škole.

Polazak u školu, osobito prvašićima, predstavlja veliku promjenu te je na neki način prvi ozbiljniji korak na putu ka zrelosti.

– Spremnost za školu nije izdvojena vještina, već kombinacija cjelokupne razvojne zrelosti, karakteristika i vještina djeteta koje olakšavaju prilagodbu na nove okolnosti i specifičan način učenja koji se razlikuje od onog učenja koje je bilo u vrtiću, odnosno razlikuje se od igre. Znamo da je igra zapravo učenje pa stoga djecu treba poticati na igru jer oni teko spoznaju svijet oko sebe. Na samom početku školovanja to se ponešto mijenja. Završava jedan period igranja te djecu treba pripremiti na obaveze – kaže psihologinja. Pedagozi, psiholozi, učiteljice i učitelji naglašavaju da nije važno naučiti čitati, pisati i računati što roditeljima često izgleda kao najbitnija stvar u prvome razredu.

IMG 20190906 144608 1

– Ono što je važnije od čitanja i pisanja je naučiti dijete novim obavezama, naučiti ga odgovornosti, da ono samo zna otići od kuće do škole, da zna samo pripremiti školsku torbu za sljedeći dan, da se zna samo preobući i spremiti papuče u školski ormarić te orijentirati u prostoru. Zato i jest prvi razred, razred prilagodbe – zaključuje J. Per-Kožnjak.

-Uz tjelesne karakteristike, važna je kognitivna, socijalna i emocionalna zrelost, jezične i komunikacijske vještine, sposobnost rješavanja problema i kreativnog mišljenja te općenito poznavanje svijeta u kojem je dijete odrastalo. Naravno, valja uvažiti individualne razlike i imati na umu to da svako dijete ima svoje jače i slabije strane – kaže psihologinja.

KAKO DJETETU OLAKŠATI POLAZAKU ŠKOLU

Svakom roditelju je polazak u školu njegova djeteta jednako važan dan kao i njegovom djetetu, osobito ako se radi o prvašiću. Psihologinja J. Per-Kožnjak donosi nekoliko savjeta roditeljima kako pripremiti dijete za polazak u školu.

Prije svega, dijete nikako nemojte plašiti školom već mu pomozite u razvijanju pozitivnih stavova prema školi, učiteljima i novim prijateljima. Radije govorite djetetu o školi kao o mjestu učenja i života s djecom i učiteljima. Uz to, roditelji ne bi trebali graditi sliku idealnog učitelja, već o učiteljima govoriti kao o realnim osobama koje pomažu djeci. Nadalje, ističe psihologinja, dobro je na vrijeme razgovarati s djetetom o svim svakodnevnim promjenama koje slijede te kako će se na njih prilagoditi, kao što su to, promjene ritma i navika, odlazak do škole, samostalnost i obaveze koje će imati.

Psihologinja J. Per-Kožnjak preporučuje roditeljima da se unaprijed mogu s djetetom igrati nekih situacija. Primjerice, neka dijete pred roditeljem vodi u obavljanju nekih aktivnosti kao što su to otključavanje vrata, prelazak preko ceste ili kako pitati za pomoć. Budite djetetu podrška, a ne samo kao osoba od sigurnosti, neka zna da ste vi ona osoba kojoj će se obratiti za pomoć ako stvari krenu drugačije od predviđenoga.

– Povedite dijete u kupnju pribora za školu te mu pritom to prikažite kao nešto što želite zajedno učiniti, a ne kao „kupnju koja se mora obaviti“. Pri kupnji, nastojite stvoriti ugodnu atmosferu. Ukoliko se radi o polazniku prvog razreda, roditelji mogu zajedno s djetetom napisati ime na bilježnice te naučiti dijete kako se može služiti rasporedom sati. Također, prvih nekoliko dana pomozite u pripremi torbe za sutrašnji dan – kaže psihologinja, a pritom osobitu pažnju posvetite osmišljavanju radnog prostora za dijete. Preporučljivo je, ističe, da roditelji radno mjesto osmisle zajedno s djetetom, da zajedno odaberu stol na kojem će pisati zadaće i učiti.

Kada su radni prostor i školska torba spremni, pokažite djetetu da ste ponosni na njega te mu kroz razgovor recite da imate povjerenja u njegove sposobnosti i da ste uz njega ako mu treba pomoć te zajedno dogovorite pravila koja će se pridržavati i roditelji i djeca. Provjerite zna li dijete važne podatke kao što je to adresa stanovanja gdje radite i brojeve telefona roditelja ili osobe koja će doći po njega u školu.

– Nemojte učiti s djetetom, ali budite dostupni ako treba pomoć. Neka od prvog dana škola bude njegovo mjesto i njegov život. Pokušajte manje procjenjivati, ne govorite djetetu da ne radi dobro i da može bolje. Svako dijete, osobito mlađe, radi najbolje što može. Zamislite kako biste se osjećali da nakon svakog vašeg završenog zadatka netko kaže da sigurno možete bolje – napominje J. Per-Kožnjak

fotoPexels

SAVJETI ZA RODITELJE:

• Vodite računa da dijete i dalje ima vremena za igru. Socijalna interakcija s vršnjacima kao i tjelesna aktivnost važne su za djecu u svakodnevnom životu. Pri tome se ne misli na organizirani sport ili hobi, već na spontanu aktivnost, igru i kretanje. Pokušajte ne podlijegati društvenom pritisku i uključivati dijete u gomilu sportskih aktivnosti samo zato što to „svi rade“. Također, važno je dijete usmjeravati na igranje izvan kuće, na zraku i otvorenom prostoru te ograničiti pristup računalu, tabletu i mobitelu.

• Oduprite se ritualima svakodnevnog ispitivanja, radije ga pitajte „Kako si?“ nego da ga svaki dan ispitujete ista pitanja o školi i učenju.

• Imajte strpljenja. Nakon ljetnih praznika, djetetu će biti potrebno neko vrijeme da se prilagodi školskim obavezama. Mnogo više strpljenja trebaju imati roditelji prvašića. Očekivanja i zahtjevi školske sredine mogu predstavljati stres za dijete pa je potrebno određeno vrijeme kako bi se djeca privikla stoga je vrijeme prilagodbe očekivano.

• Ako dijete kaže da mu je dosadno u školi, nemojte se bojati. Dosada je također dio odrastanja i ona u sebi krije velike mogućnosti. Važno je da djeca spoznaju vrijeme u kojemu mu je dosadno kako se ne bi osjećalo izgubljeno ako se jednom nađe „bez posla“. Izrazito je važno da djeca imaju mogućnost neisplaniranog vremena u kojem će moći istraživati unutrašnji i vanjski svijet. (www.icv.hr, lmh)